Ilustracija
Dok cijene hrane u BiH bilježe rast do 100 posto, programi zaključanih cijena donose uštedu do 100 KM mjesečno.
Procjene Udruženja građana “Klub potrošača” TK, na bazi analiza, pokazuju da prosječna četveročlana porodica može uštedjeti i do 100 KM mjesečno ako kupuje proizvode iz programa zaključanih cijena, prenosi Akta.ba.
“To nije mala stvar, posebno za penzionere” – navela je predsjednica tog udruženja Gordana Bulić u izjavi za Fenu.
Domaće tržište, prema njenim riječima, ostaje izrazito ranjivo zbog velike ovisnosti BiH o uvozu ključnih roba poput energenata i žitarica, pa se svaki poremećaj na svjetskom tržištu ili kašnjenje isporuka vrlo brzo odrazi na maloprodajne cijene, što građani osjete gotovo odmah.
“Svi globalni sukobi, od Bliskog istoka do Ukrajine, dovode do rasta nesigurnosti, a male zemlje poput naše najbrže osjete posljedice. Rast cijena je neumoljiv, opravdan i neopravdan, ali ga na kraju plaća potrošač” – istakla je Bulić.
Učešće troškova hrane u budžetu prosječne bh. porodice visoko je godinama, ali sada prelazi i ranije alarmantne procente. U Bosni i Hercegovini, kako dodaje Bulić, kao i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije, za hranu se izdvajalo 40 do 70 posto primanja, a danas moguće i više.
Bulić je dodala da mnoge porodice u BiH za svoja primanja mogu kupiti samo hranu ili im i tu nedostaje novca.
Posebno su ugrožene višečlane porodice, studenti i penzioneri. Kupovine poput odjeće, aparata ili galanterije, kako je naglasila, čekaju neka bolja vremena uprkos činjenici da cijene tih roba skoro da ne rastu iako je i za njihovu proizvodnju i dopremu do maloprodajnog mjesta, potrebna “energija”.
“To nam sasvim sigurno govori da postoji manipulacija sa cijenama hrane, jer je hrana ono što se mora kupiti i što se ne može odgoditi, te smo uvjereni da proizvođači i trgovci hranom sasvim sigurno imaju dobre zarade, odnosno profite” – naglasila je Bulić.
Ocijenila je primjerenim akcije sa “zaključanim cijenama” u kojima se trgovci dobrovoljno odriču dijela profita kako bi ostali konkurentni.
Prema njenim riječima, takve mjere, iako nesavršene, mogu potrošačima donijeti vidljivo olakšanje.
Prema podacima Udruženja, rast cijena osnovnih namirnica u posljednjih pet godina doseže 40 do 100 posto. Bulić je napomenula da je posebno problematična praksa prodaje goriva i drugih roba iz starih zaliha po cijenama budućih nabavki, koje su često više.
“Ako je nafta kupljena po jednoj cijeni, ona se ne bi smjela prodavati po nekoj sasvim drugoj samo zato što se očekuje poskupljenje. Ali to se dešava. Isto vrijedi i za žitarice, brašno i druge strateške robe” – dodala je Bulić.
Iako poskupljenja izazivaju nezadovoljstvo, Bulić kaže da se najčešće pritužbe potrošača ne odnose na cijene.
“Većina građana razumije globalni kontekst, ali često nisu dovoljno čuli o programima koji im mogu olakšati finansijski teret, poput koncepta zaključanih cijena” – dodala je Bulić.