Foto: Wikimedia
Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka, od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja
Ambasada Njemačke i Norveške u Bosni i Hercegovini obustavile su finansiranje deminiranja jer više ne mogu osigurati novac za ove namjene.
Ove dvije države su u proteklim godinama bile među vodećim donatorima u procesu deminiranja u BiH.
Potrebe u drugim konfliktima
Kao razloge za RSE su navele da su humanitarne potrebe u drugim konfliktima, poput Sudana, Ukrajine i Gaze, prema podacima Ujedinjenih nacija, veće nego u Bosni i Hercegovini.
– Zato se moramo, u skladu s našim humanitarnim mandatom, više fokusirati na te regije – naveli su iz Ambasade Njemačke u BiH.
Inače, Njemačka je od 2022. i 2025. godine osigurala skoro 10 miliona eura kako bi zajedno sa humanitarnim partnerskim organizacijama pružila podršku za deminiranje, podizanje svijesti kod školske djece i lokalnih zajednica o sigurnom ponašanju na kontaminiranom području, te dala podršku preživjelim žrtvama od mina i neeksplodiranih sredstava za nabavku proteza.
Iz ambasade Norveške u BiH kažu da je od 1996. godine ta zemlja izdvojila približno 38 miliona eura za podršku domaćim vlastima, međunarodnim partnerima i organizacijama za deminiranje.
– Kako se humanitarne potrebe mijenjaju, posebno u zemljama suočenim s velikom i brzo rastućom kontaminacijom poput Ukrajine, naša pomoć mora biti usmjerena prema regijama s najhitnijim potrebama. Iz tog razloga prioriteti Norveške su se promijenili, te Bosna i Hercegovina nije među planiranim područjima za buduće finansiranje deminiranja – naveli su u odgovoru za RSE.
Kontaminirano još 770 kvadratnih kilometara
Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka (oko 500 miliona eura), od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije.
Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja.
Prema posljednjim podacima, novca za deminiranje trenutno ima za ovu i narednu godinu.
U BiH još oko 90.000 ljudi živi u područjima u kojima postoji opasnost od mina. U zvaničnim podacima se navodi kako je 770 kvadratnih kilometara u zemlji i dalje kontaminirano minama i eksplozivnim ostacima rata.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina priprema zahtjev za produženje roka svoje međunarodne obaveze da zemlju očisti od mina, koji ističe u martu 2027. godine.
Taj zahtjev, u skladu s međunarodnom protivminskom konvencijom, poznatijom kao Ottawa Treaty, BiH mora uputiti već u martu ove godine.
Novi Zakon o deminiranju je bio u javnoj raspravi, a o njemu svoje mišljenje treba dati i Vijeće ministara BiH.
U slučaju da zakon bude usvojen, proces deminiranja bi se mogao završiti u narednih osam do devet godina.