U nedjelju 08.februara se u Republici Srpskoj ponavljaju izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta, nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila rezultate glasanja iz 23.novembra zbog teških i sistemskih nepravilnosti.
Piše: Đorđe Vujatović
Branko Blanuša, kandidat SDS-a ima 201.387 glasova, a Siniša Karan, kandidat SNSD-a 195.686 glasova, odnosno Blanuša je trenutno u prednosti za 5.701 glas.
Od 136 biračkih mjesta na kojim se ponavljaju izbori, čak 121 biračko mjesto se nalazi u četiri lokalne zajednice, Zvornik, Doboj, Bratunac i Laktaši.
Riječ je o lokalnim zajednicama gdje SNSD ima jaku organizaciju i logističku prednost, a jedan od najjačih aduta sui m između ostalog i kontrola izbornih komisija i biračkih odbora, ali i neažurirani birački spiskovi, koji će, uprkos uočenim brojnim nepravilnostima, biti u upotrebi i na ponavljanju izbora.
Prema biračkim spiskovima u Zvorniku više od 69 osoba starije od 100 godina
Prema riječima Aleksandre Pandurević, članice Predsjedništva SDS, analizom je utvrđeno da se na biračkim spiskovima veliki broj ljudi koji su odavno napunili 100 godina, a prvenstveno tamo gdje su izbori poništeni.
“U Zvorniku imamo enorman broj – 69 ljudi ima preko 100 godina, devet ljudi ima 106 godina, a 69 ljudi, takođe, ima između 97 i 99 godina. Neko može imati 97 godina, ali imati 103 ili 106 godina- to su već rjeđi slučajevi i ne može se govoriti o tolikim brojkama kakve se nalaze na biračkim spiskovima”, izjavila je Pandurević za Gerilu.
Kako je rekla, veliki broj stogodišnjaka na biračkim spiskovima je pronađeno i u Bratuncu, a nešto manje u Laktašima. Prave informacije da li su oni stvarno i “glasali”, mogu se vidjeti u biračkim materijalima, odnosno u vrećama, koje su dostavljene Centralnoj izbornoj komisiji.
“Problem je u tome što su matične službe na lokalnom nivou, u Zvorniku, Bratuncu i drugim mjestima gdje smo pronašli veliki broj ovakvih slučajeva, neažurne i ne rade svoj posao. One bi, u slučajevima kada porodice nisu odjavile preminule, morale po službenoj dužnosti da pokrenu upravni postupak, upišu smrt u matične knjige i o tome obavijeste CIPS, a samim tim je obaviještena i Centralna izborna komisija”, napominje Pandurević.
Čavić: Praktično je nemoguć ovoliki broj stogodišnjaka
Demograf Aleksandar Čavić navodi da bez obzira na biračke spiskove, praktično je nemoguće da u Republici Srpskoj, posebno u nekim lokalnim zajednicama, ima toliki broj osoba koje su napunile 100 i više godina.
“Popis iz 2013. godine zabilježio je da je na području Zvornika bilo oko 330 osoba starijih od 85 godina. Proporcija stogodišnjaka u tom broju ne može biti veća od pet odsto, što znači da bi realan broj stogodišnjaka na području Zvornika bio najviše 5, generalno gledano to je jednocifren broj”, govori Čavić.
Aleksandar Čavić: U Zvorniku maksimalan broj stogodišnjaka može biti jednocifren/ Foto: Gerila
Radi ilustracije, izvršio je komparaciju sa popisnim podacima iz regiona, posebno iz Srbije, gdje je 2022.godine zabilježeno oko 6,5 miliona stanovnika, a broj stogodišnjaka je 194.
“U toj proporciji, ako bi smo posmatrali da Republika Srpska ima istu starosnu i polnu strukturu kao i populacija u Republici Srbiji, a to možemo i pretpostaviti, onda bi bilo realno da u cijeloj Republici Srpskoj imamo 30-ak stogodišnjaka, sasvim sigurno manje od 50 takvih osoba. Ako posmatramo područje Bratunca- na zadnjem popisu tamo je 80-ak osoba bilo starijih od 85 godina, što bi broj stogodišnjaka trebalo da svede ispod pet osoba”, dodaje Čavić.
Dodaje Čavić da manipulacije biračkim spiskovima nisu samo sa neprijavljivanjem smrtnih slučajeva, nego i sa državljanima BiH koji žive u inostranstvu, a poneki čak i denecijama borave van BiH.
“To dovodi u pitanje ne samo tačnost podataka, nego dovodi do toga da mi ozbiljno sumnjamo u pogledu manipulacije izbornim rezutatima iz razloga zato što jedan broj tih lica uopšte nisu boravila u BiH u proteklih 20 ili 30 godina ili koja su preminula, a nalaze se na biračkom spisku da je zabilježeno da su na nekim od prethodnim izborima učestvovali u tom procesu, odnosno navodno glasala. Takvu sumnju društvo sebi ne bi trebalo da dozvoli i legitimitet izbornog procesa se ozbiljno dovodi u pitanje, a samim tim, pod upitnikom su i sve odluke javnih politika” zaključuje Čavić.
I dalje misterija ko je glasao u ime članova porodice Pupac
Upravo takva situacija se desila i članovima porodice Pupac iz Laktaša. Kada je Milka Pupac došla na biračko mjesto uočila je da je na biračkom spisku već bilo upisano da je glasala, kao i njeni suprug i kćerka, koji su u tom trenutku bili u Francuskoj.
“Lice M.P. iz Laktaša je prijavila da na glasačkom mjestu u Laktašima nije mogla glasati, jer je već neko glasao u njeno ime. O događaju je obavješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, saopštili su tada iz MUP RS.
Dokle se stiglo sa istragom u tom slučaju, javnost, ali ni narodni poslanici nisu upoznati ni nakon dva i po mjeseca, iako su ministrima pravde, ali i unutrašnjih poslova upućena javna pitanja.
“Prosto je nevjerovatno da policija nije odmah privela članove biračkog odbora, zatvorila biračko mjesto i prekinula glasanje nakon tako jasne i nedvosmislene izjave. Kasnije smo utvrdili da je više od 2.500 ljudi glasalo bez ikakvih dokumenata. To govori o ogromnoj i organizovanoj strukturi zloupotreba. Trenutno živimo u sistemu u kojem je gotovo poželjno da na biračkom mjestu kradete glasove za svoju stranku i svog kandidata, bez ikakvih sankcija. Krađa se priprema kroz biračke spiskove, kroz odabir ljudi i, što je najgore, kroz tolerisanje takvih praksi od strane pravosuđa”, kaže i Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP U NSRS.
Kako kaže, to je najbolji pokazatelj da manipulacije sa izborima imaju podršku vlasti. Prema njegovim riječima, postoje nezvanična saznanja da su članovi biračkog odbora saslušani i da su dali kontradiktorne informacije
“Zbog toga sam tražio da se istraže ti slučajevi i vrlo je važno da se oni riješe prije osmog februara kako b imali vrlo upozoravajuće preventivno dejstvo i za ponovljene izbore. Što se tiče stogodišnjaka, javnost je već na početku konstatovala da je birački spisak nerealan. Jednostavno, nema toliko ljudi u Republici Srpskoj. Ovo što se dešava, naročito u nekim zabačenim mjestima, gdje navodno ljudi stariji od 100 godina idu po brdima i šumama da glasaju, dio je izborne farse”, dodaje Crnadak.
Zaključuje da su ponovljeni izbori 8. februara još jedna šansa da makar djelimično uredimo svoje društvo – da ono što je normalno ponovo postane normalno, a ono što je nenormalno da bude kažnjivo.
Antić: Krađa glasova isto što i krađa novčanika
O brojnim uočenim nepravilnostima prije nekoliko dana je govorio i član CIK-a Željko Bakalar, koji je naveo da je na nekim biralištima bilo falsifikovano više od 50 posto potpisa.
Velizar Antić/ Foto: Gerila
Politički analitičari navode da je vrijeme da se “podvuče crta” i da oni koji su učestvovali u izbornim malverzacijama odgovaraju, kako se isto ne bi ponavljalo u budućnosti.
“Što se tiče odgovornosti, mislim da svi svi koji su učestvovali u prekrajanju izborne volje građana moraju da odgovaraju. Krađa glasa je isto što i krađa novčanika. Odgovornost tih ljudi koji su krali na biračkim mjestima i u opštinskim i gradskim izbornim komisijama, mora da se utvrdi kako neki drugi lljudi koji sutra dođu na njihovo mjesto, ne bi to isto radili. Jako je bitno da se jednom stane u kraj ovome, da se utvrdi ko je krao, na kojim biračkim jestima i ko je naredio tim ljudima da kradu”, govori za Gerilu Velizar Antić.
Govoreći o izbornim spiskovima, Antić napominje da njihova neažurnost stvara već duže vrijeme ogroman prostor za manipulaciju.
“Na ponovljenim izborima, ti birački spiskovi neće biti uređeni i nažalost, glasaće se po istim spiskovima. Jedina realna zaštita može biti veći broj posmatrača od strane opozicije i da će oni pokušati da spriječe veliku izbornu krađu”, dodao je Antić.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, potrebno da se u nedjelju obrati velika pažnja na svako od 136 biračkih mjesta.