Foto: Impuls
Neažurni birački spiskovi i glasanje umjesto umrlih godinama potkopavaju povjerenje u izbore i ostavljaju prostor za sistemske manipulacije
Ako je tajna dugog života u maslinovom ulju i mediteranskoj prehrani, onda Bratunac, čini se, ima još bolji recept. Tamo se, barem prema biračkim spiskovima, živi i poslije smrti, glasa se redovno, a stogodišnjaci su toliko vitalni da ih ima na desetine po jednom biračkom mjestu. Upravo na ovu pojavu upozorila je član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević, objavivši fotografije prema kojim se preminuli uredno pojavljuju na biračkim spiskovima, spremni da “ispune” građansku dužnost.
Borba za život
– CIK i OIK su odgovorni za ažurnost biračkog spiska. Nije dovoljno da OIK u šest mjeseci izloži birački spisak, nego mora po službenoj dužnosti da provjeri njegovu tačnost u matičnoj službi. Matična služba dužna je da IDDEEA dostavi sve podatke o umrlim. Takođe, ako porodica nije prijavila nečiju smrt, sami treba da pokrenu upravni postupak. Tolika količina neažurnosti, nerada, teško da je slučajna, kao što nije slučajno ni glasanje u ime preminulih na 13 biračkih mjesta. Teško da je slučajno da samo na jednom biračkom mjestu, na biračkim spisku ima 60 preminulih. Vrijeme je da svi odgovorni u lancu odgovaraju, poručuje Pandurević.
Da Bratunac nije usamljen slučaj, iznosi i podatak da se 138 stanovnika Zvornika rođenih između 1920. i 1929. godine i dalje nalazi na biračkom spisku.
– Sve dok nam mrtvi i oni bez ličnih dokumenata budu glasali, za žive ovdje neće biti normalnog života. Zato je vrijeme da se živi probude i izbore za normalan život, dodaje.
Da birački spisak u BiH godinama predstavlja jedan od ključnih sistemskih problema izbornog procesa, upozorava Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH, ističući da je broj registriranih birača veći od stvarnog broja stanovnika, što samo po sebi otvara ozbiljna pitanja o vjerodostojnosti izbora. Poseban problem, napominje, predstavlja neažurnost biračkog spiska i njegova nepovezanost sa matičnim evidencijama.
Dodaje da to nisu nikakve priče nezadovoljnih kandidata koji su izgubili izbore, podsjećajući na sudske presude koje su već donesene.
– Iz tog razloga potrebna nam je temeljna reforma biračkog spiska po uzoru na zemlje okruženja i potrebno je uvesti nove tehnologije za elektronsku identifikaciju birača putem biometrije, otiska prsta, ističe Traljić.
Lanac odgovornosti
Dario Jovanović, projektni menadžer Koalicije Pod lupom, kaže kako će preminulih na biračkom spisku uvijek biti zbog toga što se centralni birački spisak zaključuje 45 dana prije izbornog dana.
– Međutim, problem jeste ukoliko je broj umrlih lica koja se svjesno ne brišu i ne uklanjaju sa spiska statistički značajan i može na neki način poslužiti u svrhu izborne prevare, odnosno glasanja umjesto umrlog lica. Tu je potrebno ustanoviti jasnu odgovornost i pratiti proces u smislu integriteta, osiguravanja integriteta biračkog spiska na način da se u tom lancu odgovornosti, koji ide od matičnih ureda preko lokalnih izbornih komisija do CIK-a i na kraju IDDEEA, utvrdi gdje su propusti i ko ne radi svoj posao, kazao je Jovanović.
Dodaje kako je nulti prioritet za iduće izbore uvođenje elektronske identifikacije birača, kako ne bismo pričali o ovom problemu.