Foto: Freepik
Prema informacijama BH Novinara, u mnogim medijima novinari i novinarke dobijaju ugovore na tri mjeseca, što predstavlja nesigurnu i frustrirajuću poziciju za same novinare. Istovremeno, smanjuje se i broj povremenih angažmana za takve novinare.
Autor: Impuls
Povlačenje američkog USAID-a s medijske scene Bosne i Hercegovine označilo je početak nove, teške faze za istraživačko novinarstvo. Decenijska podrška najvećeg međunarodnog donatora bila je ključna za stabilnost i profesionalni razvoj nezavisnih medija, ali njenim prestankom mnoge redakcije ostale su bez osnovnih resursa, dok novinari gube dugoročne ugovore i sigurnost zaposlenja.
Trajne posljedice na novinarstvu
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, ističe da je povlačenje USAID-a negativno i s trajnim posljedicama utjecalo na novinarstvo u BiH, ne samo na istraživačko novinarstvo i medije već na kompletnu medijsku scenu. USAID je kroz višedecenijske programe medijima, finansirao različite medijske aktivnosti, kao što su produkcija tematskih medijskih sadržaja, izgradnja kapaciteta medija poput marketinga, IT kompetencija i finansijske održivosti.
“Decenijska USAID podrška medijima je zaista bila korisna, ciljana prema nezavisnim medijima i onima koji su doprinosili poboljšanju demokratskih procesa u državi. Povlačenjem USAID -a bh. medijska industrija je pogođena do nepopravljivosti u smislu očuvanja medijske raznolikosti, pluralizma mišljenja u medijskim sadržajima, kritičkog i istraživačkog novinarstva, novinarstva koje će na dnevnoj osnovi demonstrirati visoki profesionalizam i novinarsku etiku”, kaže Rudić.
Prema njenim riječima, na osnovu većine reakcija vlasnika medija nakon povlačenja USAID -a, jasno je da su prvi na udaru bili novinari i novinarke koji profesionalno rade svoj posao. Novinarstvo je skupo, istraživačko novinarstvo traži još veća ulaganja od dnevne produkcije sadržaja, dodala je, pa su vlasnici medija panično reagirali masovnim otpuštanjem novinara i slabljenjem produkcijskih kapaciteta.
“Dugoročno gledano, mislim da su takvi postupci vlasnika medija bili slabo promišljeni, budući da bez novinara, kvalitetnih i iskusnih, nema budućnosti medija općenito, pa ni istraživačkih medija. Bojim se da ni ova 2026. neće biti “godina novinara i kvalitetnog novinarstva”, posebno u bh.kontekstu, gdje su se rijetko dobro plaćali i cijenili novinari sa integritetom i profesionalnim kompetencijama”, naglašava Rudić.
Borka Rudić; Foto: BH Novinari
Novinari koji su radili za istraživačke medije za Impuls portal kažu da su “preko noći” ostali bez posla i da je za njih to bio šok, s obzirom da su karijere gradili godinama i odjednom nisu imali gdje nastaviti sa radom.
“S obzirom na godine iskustva, očekivala sam da ću brzo pronaći novu redakciju, ali odlaskom USAID-a tržište je postalo izuzetno slabo i gotovo nemoguće za pronalazak stabilnog angažmana”, kaže novinarka, koja je zamolila da joj ne objavljujemo identitet.
Novinar, koji je godinama radio za istraživačku redakciju, kaže da je BiH gašenjem USAID-a izgubila vjerovatno najvažnijeg donatora i pokretača medijskih i društvenih projekata.
“To nisu bile samo “grant” stavke na papiru, nego osiguravanje konkretnih i fer uvjeta da se rade ozbiljne priče u javnom interesu, s vremenom za istraživanje, uredničkim standardima i pristojnim, predvidivim prihodima. I ne radi se o idealiziranju bilo kojeg donatora, nego o činjenici da je USAID godinama popunjavao prazninu koju javne institucije i tržište ne popunjavaju”, kaže ovaj novinar.
Kako su se projekti gasili, tako su i novinari ostajali bez posla. On je samo jedan od mnogih koji su ostali bez stabilnog izvora prihoda.
“Odjednom se nađete u situaciji da strahujete za budućnost porodice i sebe, ne svojom krivicom, a istovremeno tražite naredni angažman iz izrazito slabije pregovaračke pozicije, jer je tržište takvo da u tom trenutku više vi trebate njih nego oni vas. Najgori osjećaj mi je bila spoznaja da je “hvala” za godine rada u javnom interesu to što sistem i struka uglavnom ne nude nikakvu zaštitu. Solidarnost se često svodi na privatne krugove i lične odnose, a rijetko na iskrenu i praktičnu podršku kolegicama i kolegama koji ostanu bez posla”, priča ovaj novinar.
Dalje navodi da “nisu u pitanju samo lične priče novinara”, već se objektivno vidi da je manje kvalitetnih novinarskih istraživanja, odnosno manje je kontrole moći, što dovodi do toga da ima više prostora za korupciju, kriminal i propagandu.
“Posljedice će javnost tek osjetiti u godinama koje slijede, a bez stabilnijih, transparentnih domaćih modela finansiranja kvalitetnog novinarstva, ovakvi rezovi će se ponavljati”, zaključuje.
Istraživačko novinarstvo – kada imaju problem građani se najčešće obraćaju medijima
BiH bez mehanizma podrške medijima
Rudić ističe da povlačenje ovog velikog donatora otkriva još dvije važne osobine bh. medijske industrije: preveliku oslonjenost na strane donatore, najčešče jednog ili dva, te izostanak sistemskih rješenje u državnim institucijama za finansiranje medija i novinarstva u javnom interesu.
“U BiH, od lokalne vlasti do državnih institucija, nije razvijen niti jedan mehanizam podrške medijima koji će biti transparentan prema javnosti, utemeljen na jasnim kriterijima i ciljevima ulaganja u medije, te javno dostupnim procedurama prilikom raspisivanja tendera i dodjele sredstava odabranim medijima. BH Novinari su godinama zagovarali formiranje fonda za medijski pluralizam, naši prijedlozi su aktuelizirani u doba pandemije covida, ali bez adekvatne akcije državnih institucija. Čak su BH Novinari “našli” izvore finansiranja – od viška prihoda RAK -a na godišnjem nivou, ali državnom Vijeću ministara je bilo važnije da se milioni tih prihoda, koji su 2025. sigurno bili blizu 20 miliona KM, rasporede prema preferencijama ministara, često i ličnim interesima”, objašnjava Rudić.
Upozorava da ta, prilično komotna i neodgovorna politika države prema medijima, dodatno slabi medijsku industriju i ostavlja širok prostor vlastima da plaćaju samo “svoje medije” i time kupuju javnu medijsku podršku.
“U 2026. godini to će biti dodatna opasnost za ranjivu medijsku neovisnost i ako se nešto ne dogodi, pitanje je hoćemo li imati poštenu, balansiranu i sveobuhvatnu medijsku kampanju tokom općih izbora”, ističe Rudić.
Iz perspektive Udruženja istraživačkih medija Umbrella trenutno stanje istraživačkog novinarstva u BiH je izrazito krhko. Prema riječima Milice Samardžić, izvršne direktorice Udruženja, povlačenje ili smanjenje podrške međunarodnih donatora, uključujući USAID, ostavilo je vidljive posljedice na finansijsku stabilnost redakcija koje se bave istraživačkim novinarstvom.
“Iako su mnogi mediji pokazali izuzetnu otpornost i profesionalni integritet, većina danas funkcioniše na minimalnim kapacitetima, uz stalnu neizvjesnost u pogledu održivosti”, kaže Samardžić.
Milica Samardžić; Foto: Fena
Prema njenim riječima, promjene su uočljive i u obimu i u kontinuitetu istraživačkih projekata. Istraživanja se sve češće realizuju kroz kraće, fragmentirane projekte, bez dugoročnog planiranja, dok se redakcije teže odlučuju na kompleksne i dugotrajne teme koje nose veće pravne, sigurnosne i finansijske rizike. Kvalitet rada se, dodala je, zahvaljujući iskustvu novinara, uglavnom održava, ali pod znatno većim pritiskom i uz iscrpljivanje ljudskih resursa.
Osvrćući se na zapošljavanje i dugoročne angažmane, Samardžić ističe da su ključne prepreke nestabilni izvori finansiranja, projektno zapošljavanje bez sigurnosti, rastući troškovi rada te pojačani pritisci, uključujući SLAPP tužbe i druge oblike zastrašivanja. Sve to direktno, dodala je, utiče na odlazak iskusnih novinara iz profesije ili njihovo okretanje drugim oblicima rada.
Rješenja i perspektive
Prema informacijama BH Novinara, u mnogim medijima novinari i novinarke dobijaju ugovore na tri mjeseca, što predstavlja nesigurnu i frustrirajuću poziciju za same novinare. Istovremeno, smanjuje se i broj povremenih angažmana za takve novinare.
“U ovakvoj situaciji, mislim da jedno do rješenja može biti udruživanje novinara i novinarki u timove, slobodni rad i zajednička produkcija sadržaja”, ističe Rudić.
Donatorsko okruženje sve više nudi takve programe podrške, fondove koji direktno finansiraju novinare i novinarke i istraživačko novinarstvo, a manje medije jer je to efikasniji način podrške. Takav pristup direktno je usmjeren na troškove produkcije sadržaja, ali i manje košta od ulaganje u medije i medijske konglomerate koji trebaju ( i troše) više novca na administraciju i osoblje, kancelarije, energente, potrebe vlasnika… Jedno od rješenje je, tvrdi Rudić, vršiti javni, medijski i međunarodni pritisak kako bi se formirao fond za medijski pluralizam, po uzoru na susjedne države.
Balkanska alijansa za lokalne medije –regionalna mreža koja traži promjene za stvarnu podršku medija
Dalje kaže da postoje i druga rješenja, kao što je stvaranje medijskih HUB-ova, zajedničke produkcije sadržaja i istraživačkih priča za više medijskih kuća, pa potpisivanje partnerskih ugovora sa velikim produkcijskim kućama.
“Svuda u svijetu se smanjuje novac za medije i sužava prostor za profesionalno novinarstvo. Ja lično mislim da je ovo prilika za veću kreativnost, kvalitetniju i raznovrsniju ponudu medijskih sadržaja, a ne copy paste novinarstvo i iste tematske priče. Može se i treba razvijati i jačati saradnja medija i civilnog sektora, akademske zajednice, graditi sponzorstva i domaće donatorske mreže koja hoće (radi javnog ugleda) poštenu saradnju s medijima”, zaključuje Rudić.
U Udruženju Umbrella smatraju da su za jačanje profesionalne i ekonomske sigurnosti istraživačkih novinara ključne mjere koje uključuju dugoročniju institucionalnu podršku nezavisnim redakcijama, razvoj kriznih i zaštitnih fondova za novinare, jačanje mehanizama pravne zaštite, kao i sistemsko prepoznavanje novinara kao branitelja javnog interesa.
“Jednako je važno ulagati u stabilne radne odnose i osigurati kontinuitet rada redakcija, a ne isključivo kratkoročne projektne intervencije”, zaključuje Milica Samardžić.