Foto: Ilustracija
Bosna i Hercegovina je tokom 11 mjeseci ove godine najveću ekonomsku saradnju imala sa Hrvatskom i Srbijom, ali i ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj saradnji koji je, računajući obje ove zemlje, premašio četiri milijarde KM.
U podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), može se vidjeti da smo najveću saradnju imali sa Hrvatskom.
Prema ovim podacima, tokom ove godine je iz Hrvatske uvezeno proizvoda za 5,41 milijardu KM, dok je u istom periodu u ovu zemlju plasirano robe u vrijednosti 2,86 milijardi KM.
Nakon Hrvatske, Bosna i Hercegovina je najviše sarađivala sa Srbijom, što znači da sa ove dvije susjedne zemlje imamo najveću spoljnotrgovinsku saradnju, ali i ogroman deficit koji se mjeri sa više od dvije milijarde KM sa obje zemlje.
Tako smo iz Srbije uvezli robe za 3,83 milijardi KM, a tamo smo izvezli proizvoda za oko 1,73 milijardi KM.
Njemačka nam je plasirala robe za 2,42 milijarde KM, a BiH je tamo izvezle robe za 2,31 milijardu KM.
Iz Slovenije smo uvezli proizvoda za 2,39 milijardi KM, a u ovu zemlju smo izvezli robe za 1,44 milijarde KM.
Italija nam je prodala robe za 2,14 milijardi KM, dok smo mi u ovu zemlju plasirali proizvoda za 1,18 milijardi KM.
BiH je iz Austrije tokom 11 mjeseci ove godine uvezla robe za oko 1,43 milijarde KM, dok smo mi tamo plasirali robu vrijednosti 1,46 milijardi KM.
U Crnu Goru je BiH izvezla proizvoda u vrijednosti 607 miliona KM, dok smo iz ove zemlje imali uvoz od 201 miliona KM.
U Tursku smo izvezli proizvoda za 403 miliona KM, a BiH je iz ove zemlje uvezla za 1,4 milijardu KM.
Nizozemskoj smo plasirali robu za 360 miliona KM, a iz “zemlje lala” smo uvezli robe za 738 miliona KM.
U Češku smo izvezli proizvoda za 329 miliona KM, a iz Češke smo uvezli za 388 miliona KM.
Kada je u pitanju ukupna razmjena, tokom 11 mjeseci ove godine BiH je ukupno izvezla proizvoda za 16,09 milijardi KM, a uvezla za 28,97 milijardi KM.
To znači da ukupan deficit za 11 mjeseci iznosi 12,88 milijardi KM.
Ekonomista Admir Čavalić, rekao je za “Nezavisne novine” da BiH već tradicionalno ima deficit sa Hrvatskom i Srbijom, te da se to ponavlja iz godine u godinu.
“Vjerovatno je to rezultat strukture proizvoda koji su predmet vanjskotrgovinskih aktivnosti. Mi smo više fokusirani ka tržištu poslovne potrošnje, dok su proizvodi iz ovih zemalja orijentisani ka tržištu finalne potrošnje, odnosno do krajnjih potrošača.
Jednostavno, struktura tih vanjskotrgovinskih aktivnosti uvoza i izvoza determinira da je veća potražnja za proizvodima finalne potrošnje, i mi tradicionalno konzumiramo date proizvode. Postoji lojalnost brendu, tradicija i potrošačke navike koje se teško mijenjaju za finalne proizvode koji dolaze iz ove dvije zemlje i sumnjam da će se nešto u dogledno vrijeme promijeniti. Da li mi nešto možemo promijeniti u smislu većeg izvoza? Sigurno je da možemo”, naglasio je Čavalić.