Iako je zakon u Hrvatskoj usvojen, u našoj zemlji se još čeka institucionalni odgovor, a civilni sektor i dio političkih aktera upozoravaju da se gubi vrijeme.
Još se čeka na zakazivanje sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine na kojoj bi među tačkama bila i ona o Trgovskoj gori, a nakon što je u Hrvatskom saboru usvojen Zakon o izgradnji skladišta radioaktivnog otpada upravo na ovoj lokaciji. Njeno uvrštavanje traži kabinet članice Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željke Cvijanović.
– Kabinet Željke Cvijanović nema nikakvu dilemu u vezi sa ovim pitanjem i ako ne postoji drugi način, spremni smo i da tužimo Hrvatsku i nadamo se da ćemo za to imati saglasnost druga dva člana Predsjedništva, naglasio je Dušan Petrović, šef kabineta.
Zaštita interesa
Problem Trgovske gore kao lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada prisutan je još od kraja 90-ih godina, kada je ta ideja prvi put predstavljena javnosti, dok su vlasti Bosne i Hercegovine tek posljednjih nekoliko godina započele ozbiljnije aktivnosti o ovom pitanju. Iako Hrvatska tvrdi da je sve transparentno i u skladu sa zakonom, bh. strana upozorava na kršenje međunarodnih konvencija i arogantno ignorisanje opasnosti po rijeku Unu. Skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa BiH bilo bi ugroženo oko 250 hiljada stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu.
Mario Crnković, predsjednik Udruženja Green Team iz Novog Grada, ističe da bi BiH, ukoliko želi zaštititi vlastite interese u slučaju Trgovske gore, morala u najkraćem roku podnijeti formalnu pritužbu Evropskoj komisiji zbog posljednjih poteza Hrvatske.
– Riječ je o nečemu što je, prema mišljenju više pravnih eksperata, kršenje obaveza Hrvatske kao članice EU. Provjereno znam da je pritužba već napisana, tako da ostaje otvoreno pitanje da li će i ovaj papir završiti u nekoj ladici ili će se urgentno poslati Bruxellesu, kaže za Oslobođenje Crnković.
On se osvrnuo i na pritiske i prijetnje koje su se, kako tvrdi, pojavile posljednjih dana prema onima koji javno upozoravaju na posljedice projekta Trgovska gora.
– Nije ovo tema gdje smijemo dozvoliti da neko isprovocira podjele po vjeri, naciji, državljanstvu, političkoj opciji, već je jedino bitno da li želiš da radioaktivni otpad bude pored Une ili ne, ističe Crnković.
Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, kazala je da Predsjedništvo BiH mora bez odgađanja da pokrene tužbu protiv Hrvatske. Sličnog stajališta je i državni parlamentarac Jasmin Emrić (NES-ZnG).
– Unatoč tome što je Sabor Hrvatske usvojio ovaj zakon, bh. vlasti moraju učiniti sve da se napravi kvalitetna stručna priprema za podnošenje tužbenog zahtjeva prema međunarodnim pravosudnim institucijama, kako bi spriječili namjeru Republike Hrvatske. Kratko ću da podsjetim da je Republika Hrvatska do sada prekršila i ESPOO konvenciju i domaće zakonodavstvo, kako bi uspostavili Centar za zbrinjavanje nuklearnog otpada, kazao je Emrić.
Tek tokom maja naredne godine delegacije BiH i Hrvatske o ovom pitanju će razgovarati u Genevi, u okviru Sekretarijata ESPOO konvencije, međunarodne organizacije posvećene prekograničnom uticaju na životnu sredinu. Delegaciju naše države predvodiće Bojan Vipotnik, ministar za ekologiju, prostorno uređenje i građevinarstvo bh. entiteta Republika Srpska.
Sljeme je bliže
– Šaljemo završni set dokumenata koji su neophodni za ovaj proces, kao i spisak članova delegacije. To je jedan od krupnih koraka koji nas očekuju u narednom periodu s ciljem da spriječimo Hrvatsku putem prava, struke i nauke i pred nekim međunarodnim formatima, subjektima, da li arbitražama ili posredstvom konvencija koje se protive aktivnostima i načinu na koji ih Hrvatska trenutno sprovodi, rekao je Vipotnik.
Podsjetio je da su u više navrata hrvatskim zvaničnicima izražavali jasno protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, ali da su svaki put dobijali uvjeravanja da je to “bezbjedno”.
– Ako je tako sigurno, neka odlažu na Sljemenu, svakako je bliže elektrani Krško, dodao je.