Trgovska gora; Foto: czrao.hr
Namjera o skladištenju radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji datira još od 1997, što znači da su i vlasti u Bosni i Hercegovini imale i više nego dovoljno vremena da se detaljnije uključe.
Piše: Branka Mrkić
Hrvatski sabor 15. decembra izglasao je po hitnom postupku Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ranije procjene kritičara te odluke navodile su da će ovim odlagalištem na manje od kilometar od granice sa BiH biti ugroženo zdravlje najmanje 250 hiljada ljudi u 13 opština u slivu rijeke Une, ali su iz Hrvatske negirali bilo kakvu opasnost za zdravlje stanovništva.
Poseban zakon (lex specijalis) definiše područje smještaja zahvata na lokaciji bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac (Trgovska gora), gdje će se zbrinjavati radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” i institucionalnog radioaktivnog otpada iz Hrvatske iz bolnica i industrije, a koji se sada privremeno skladišti na različitim lokacijama, u Zagrebu na dva instituta, te u krugu brojnih bolnica. Pisali smo da se sve to radi bez strateške procjene uticaja na okolinu nad državnim planom prostornog razvoja Hrvatske i uključivanja javnosti i lokalnog stanovništva iz BiH u postupak odlučivanja.
Namjera o skladištenju radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji datira još od 1997, što znači da su i vlasti u Bosni i Hercegovini imale i više nego dovoljno vremena da se detaljnije uključe. Prije 10 godina, 2015., opštine iz sliva Une potpisale su zajedničko pismo za zaustavljanje aktivnosti, nakon čega je 2016. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Te godine Narodna skupštine Republike Srpske usvojila je Rezoluciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor.
Tokom tog perioda i u narednim godinama organizovani su protesti u potencijalno pogođenim opštinama. U Hrvatskoj za to vrijeme pripreme – 2020. godine Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Hrvatske na upotrebu lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac, u opštini Dvor.
U 2021. u Bosni i Hercegovini formiran je Ekspertski i Pravni tim za Trgovsku goru, koji je iznio stav da je opasno skladištiti radioaktivni otpad na granici Hrvatske i BiH. Skupština Novog Grada tražila je hitnu reakciju Predsjedništva i Savjeta ministara BiH kako bi se Hrvatska onemogućila da sprovede svoje planove.
U 2025. Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško objavio je da je završeno rušenje osam skladišnih građevina na lokaciji bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije dobilo nikakvo zvanično obavještenje putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, od institucija Republike Hrvatske u vezi rušenja navedenih objekata, niti ima bilo kakve zvanične informacije o statusu, odnosno spremnosti Studije uticaja na okoliš, kao i načinu na koji će ista biti pružena na uvid BiH javnosti, reagovali su iz Ministarstva okoliša i turizma FBiH.
Smatrali su da rušenje ne može biti povezano sa izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer Centar nema još uvijek potrebne dozvole za početak rada, s obzirom da još nije objavljena Studija uticaja na okoliš.
Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru datog u Strategiji pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, formalne konsultacije koje suštinski ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije.
– Sa žaljenjem konstatujemo da Hrvatska odbija da se u istraživanja lokacije Čerkezovac uključe eksperti i institucije iz BiH i da se zajednički, prema jedinstvenom projektu, istraži šire područje lokacije ukljućujući i teritoriju BiH, odnosno područje potencijalno pogođeno projektom na teritoriji obje države. Dosadašnja geološka saznanja o terenu šireg područja Trgovske gore i lokacije Čerkezovac pokazuju da se radi o terenu sa veoma složenom geološkom građom i da su prema mišljenju Ekspertskog tima potrebna detaljna geološka i hidrogeološka istraživanja sa obje strane državne granice i rijeke Une da bi se mogla procijeniti podobnost lokacije Čerkezovac – saopštili su iz Ministarstva.
Stav eksperata je da se Studija uticaja na okoliš ne može uraditi bez zajedničkog rada i istraživanja eksperata sa obje strane, koje se mora odvijati u obezbijeđenim terenskim uslovima od svake opasnosti, koja može nastati usljed prisustva minsko-eksplozivinih sredstava.
– Takođe, Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije uticaja na okoliš, kao što su dokumenti vezani za zaštitu izvorišta pitkih voda, izvještaje o provedenim geološkim i hidrogeološkim istraživanjima, prisustvu mina na teritoriji BiH i dr., niti se na bilo koji način zainteresovala za planove razvoja i gradnje na teritoriji BiH na udaljenosti od svega oko 2 km od planirane lokacije skladišta RAO.
Ranije smo pisali da je Predsjedništvo BiH moglo pokrenuti donošenje odluke da se zatraži međunarodna arbitraža ili da se pokrene tužba protiv Hrvatske pred međunarodnim sudovima. Prema međunarodnoj konvenciji, nuklearni objekti ne mogu biti građeni u graničnim područjima bez saglasnosti susjedne zemlje. Hrvatska je načinila presedan i odlučila da nuklearni otpad odlaže u kompleks kasarne Čerkezovac, čiji se ulaz nalazi samo 850 metara rijeke Une.
Predsjedništvo to nije učinilo. Reagujući na odluku Sabora o usvajanju Zakona predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić rekla je da se pitanje Trgovske gore moralo riješiti u ranijoj fazi bilateralnih odnosa. I to u vrijeme kada je član Predsjedništva iz reda srpskog naroda bio Milorad Dodik.
– Idealna prilika bile su teme poput Pelješkog mosta – most može, ali odustanite od Trgovske gore. Ova ideja se vuče još od 1999. godine. Umjesto toga, Dodik je 2019. godine riješio Pelješki most Hrvatskoj, koristeći institut veta kao član Predsjedništva BiH. Možda je nešto istrgovao lično, ali u političkom smislu i u interesu naroda – nije ništa – navela je.
U februaru 2023. Milorad Dodik izjavio je kako “Republika Srpska neće odustati od zahtjeva da Hrvatska zaustavi projekat izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori“, te da „očekuje da će uslijediti i međunarodne tužbe”. Ali nije ih inicirao ranije, u vrijeme kada je bio član Predsjedništva BiH. U martu 2019. u Predsjedništvu BiH pozvao se na pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa kada se glasalo o zaključku kojim se Hrvatska poziva da zaustavi izgradnju Pelješkog mosta dok se ne riješe otvorena pitanja.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac uputio je prošle sedmice otvoreno pismo zastupnicima u Saboru Republike Hrvatske. Upozorio je da je prijedlog Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada akt koji označava protivpravni ulazak u završnicu političkog projekta u vidu planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, te pozvao zastupnike daprije glasanja razmotre ozbiljne posljedice koje realizacija ovog projekta može imati po zdravlje stanovništva, životnu sredinu i ukupnu sigurnost kako na teritoriji Republike Hrvatske, tako i na teritoriji BiH.
U isto vrijeme, ministarstvo kojim rukovodi Staša Košarac imalo je na raspolaganju novac za zaštitu interesa BiH u vezi s planiranim odlaganjem radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore u Hrvatskoj. U 2023. i 2024. Ministarstvo je utrošilo tek manji dio te sume.
Revizija je pokazala da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u 2024. imalo na raspolaganju 500.000 KM budžetskih sredstava na stavci Programa posebne namjene, s ciljem finansiranja aktivnosti Pravnog i Ekspertnog tima za zaštitu interesa BiH u vezi s planiranim odlaganjem radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore u Hrvatskoj. Revizorski izvještaj pokazao je da je do 31. decembra iskorišteno oko nešto više od 57 hiljada KM, problematizirajući postupke isplata i angažman međunarodnih pravnih stručnjaka.
Najznačajniji iznos utrošen je za usluge javnog informisanja i odnosa s javnošću (28.866 KM) i izdatke za ugovore o djelu (9.600 KM). Izdaci za rad komisija iznose oko tri hiljade KM i odnose se na isplatu prevoza članovima Pravnog i Ekspertnog tima na temelju učešća na raznim konferencijama na kojima se raspravljalo o problematici vezanoj za Trgovsku goru. Oko 30 hiljada KM dato je na objavu javnog poziva za angažovanje međunarodnog advokatskog ureda za usluge pravnog savjetovanja.
Ministarstvo je u saradnji s Pravobranilaštvom BiH tek sredinom 2024. godine raspisalo javni poziv za izbor međunarodnog advokatskog ureda za usluge pravnog savjetovanja. U septembru 2024. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je posebnom odlukom odobrilo više of 700 hiljada KM, koje će biti raspoređene u naredne tri godine. Ugovor je zaključen sa advokatskom kancelarijom Laborde Law iz Pariza s ugovorenom naknadom od 200 eura po satu angažmana, s tim da ukupna naknada neće prelaziti iznos od 360.000 eura.
U budžetu za 2023. godinu Ministarstvu su odobrena sredstva u iznosu od 500.000 KM za Program posebne namjene Trgovska gora. Ali Ministarstvo je izvršilo prestrukturiranje rashoda kojim su umanjena sredstva za 180.000 KM te su konačna raspoloživa sredstva iznosila 320.000 KM. Sredstva su bila namijenjena za finansiranje troškova Pravnog i Ekspertnog tima. U 2023. utrošeno je nešto manje od 200 hiljada KM i to za isplatu jednokratne novčane naknade za rad članovima Pravnog i Ekspertnog tima.
Jednom od odluka o utvrđivanju visine pojedinačne jednokratne naknade za članove ekspertnog tima iste su utvrđene u iznosima od po dvije do 10 hiljada KM:
– Kao obrazloženje odluke navodi se da su članovi ekspertnog tima stručnjaci iz područja upravljanja radioaktivnim otpadom, geoloških, seizmoloških, hidrogeoloških i drugih vrsta istraživanja te da su ista provodili u cilju izrade sveobuhvatnih analiza, izrade prijedloga mjera zaštite stanovništva kao i jasno definiranje rješenja sa stručnog stajališta – navedeno je u izvještaju revizije Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.