Ilustracija
Bosna i Hercegovina neće učestvovati u narednom krugu testiranja TIMSS koje se provodi svake četiri godine, omogućavajući obrazovnim sistemima da prate svoj napredak tokom vremena. Rezultati TIMSS 2023 opet su pokazali kako samo 1% učenika u BiH, ili svaki stoti, ostvaruje rezultat u naprednoj referentnoj vrijednosti iz matematike, dok naprednu referentnu vrijednost iz prirodnih nauka dostiže 0% učenika!
Piše: Branka Mrkić
Godinu dana nakon objave službenih TIMSS 2023 rezultata Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje napravila je kratki pregled o tome što je urađeno, šta propušteno, a što još uvijek čeka svoju priliku.
Važno je napomenuti i to da Bosna i Hercegovina neće učestvovati u narednom krugu testiranja koje se provodi svake četiri godine, omogućavajući obrazovnim sistemima da prate svoj napredak tokom vremena. Učestvovanje u više ciklusa istraživanja omogućava Bosni i Hercegovini da ocijeni djelotvornost različitih obrazovnih politika i intervencija koje se provode u zemlji. Pomaže da se utvrdi da li obrazovne reforme proizvode željena unapređenja u učeničkim postignućima.
U proteklom periodu Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje uglavnom je objavljivala nalaze rezultata putem različitih kanala i u različitim formatima, analize, diskusije i stručne skupove. Iako su ovo značajni koraci, oni su i dalje samo početak, navode iz Agencije:
– Pozitivno je da je Kanton Sarajevo pokazao dodatnu inicijativu te zatražio detaljnije informacije i pristup bazi podataka kako bi proveo vlastitu analizu. Takođe, Kanton Tuzla iskazao je početnu zainteresovanost, ali u ovom trenutku bez daljnjih inicijativa.
TIMSS rezultati nisu samo statistika, oni su alat za razumijevanje stanja u obrazovanju i identifikaciju područja u kojima je potrebna podrška i sistemska intervencija. Nalazi i dalje ostaju ključni izvor informacija za kreiranje politika, unapređenje nastave i donošenje odluka zasnovanih na dokazima.
Prema analizama izvještaja Agencije, posebnu pažnju i dalje zahtijevaju nastavni proces i metode poučavanja, pripremljenost i profesionalni razvoj nastavnika, školsko okruženje, školska klima, socioekonomski i drugi kontekstualni faktori, dostupnost resursa i podrške učenicima, digitalna i informacijska pismenost, te motivacija, samopouzdanje i stavovi učenika prema učenju.
– Iako Bosna i Hercegovina neće učestvovati u narednom ciklusu TIMSS istraživanja, nalazi iz prethodnih ciklusa ostaju izuzetno vrijedni i i dalje se mogu koristiti u planiranju strategija i reformi, kreiranju stručne podrške nastavnicima, unapređivanju kurikuluma i analizi stanja i praćenju promjena unutar obrazovnih sistema. Godinu dana poslije objave TIMSS rezultata nalazimo se u važnoj fazi, fazi u kojoj se odlučuje da li će podaci ostati samo informacija ili će postati pokretač promjena – smatraju u Agenciji.
Učenici iz BiH ispod međunarodnog prosjeka
Učenici iz Bosne i Hercegovine, u istraživanju TIMSS, učestvovali su triput, ali ne u kontinuitetu. Prvi put, 2007. godine, u istraživanju su učestvovali učenici osmih razreda osnovne škole, a rezultati koje su ostvarili bili su ispod međunarodnog prosjeka.
Drugi put, 2019. godine, u istraživanju su učestvovali učenici četvrtih razreda osnovne škole, a ostvareni rezultati pokazali su kako 24% testiranih učenika ne može doseći čak ni nisku razinu postignuća u oblasti matematike te kako samo 1% učenika, ili svaki stoti, ostvaruje rezultat u naprednoj referentnoj vrijednosti iz matematike i prirodnih nauka!
Treći put, 2023. godine istraživanje je u Bosni i Hercegovini provedeno na uzorku od 3.391 učenika četvrtih razreda iz 120 osnovnih škola.
Slično prethodnim istraživanjima, i ovaj put rezultati pokazuju kako su postignuća učenika iz Bosne i Hercegovine ispod međunarodnog prosjeka, podaci su Agencije.
Učenici 4. razreda u BiH su na testu iz matematike ostvarili 447 bodova, a na testu iz prirodnih nauka 448 bodova. Postignuće ostvareno na oba testa pozicionira BiH ispod prosjeka TIMSS skale koji iznosi 503 boda za matematiku i 494 bodova za prirodne nauke i razlika u odnosu na prosjek je statistički značajna.
Rezultati TIMSS 2023 opet su pokazali kako samo 1% učenika u BiH, ili svaki stoti, ostvaruje rezultat u naprednoj referentnoj vrijednosti iz matematike, dok naprednu referentnu vrijednost iz prirodnih nauka dostiže 0% učenika! Učenici svih zemalja iz okruženja ostvaruju bolja postignuća iz matematike.
Istraživanje 2023. provedeno je bez učestvovanja Republike Srpske i Zapadnohercegovačkog kantona, zbog čega rezultati naših učenika nisu zabilježeni u međunarodnim trendovima. Trend će moći pratiti samo one nadležne obrazovne vlasti čiji su učenici učestvovali u zadnja dva ciklusa TIMSS istraživanja.
O tome zbog čega vlasti u Republici Srpskoj odbijaju učešće u ovim testiranjima, te da je u BiH i obrazovanje itekako zavisno od politike pisali smo i ranije.
U decembru 2019. godine predstavljeni su rezultati Međunarodnog istraživanja procjene znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika (PISA) 2018., koje se provodi svake tri godine. Bosna i Hercegovina prvi put je učestvovala u istraživanju, a rezultati su bili poražavajući – od 79 zemalja koje su učestvovale BiH je bila na 62. mjestu, bila je nalošije rangirana u regionu, a istraživanja je pokazalo da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen.
Bosna i Hercegovina od tada nije učestvovala u PISA istraživanja. Na pitanje zbog čega, iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH za Žurnal su tada rekli:
– Postoji samo jedan razlog – izostanak političkog konsenzusa.
Republika Srpska tražila je da rezultati po entitetima budu vidljivi u testiranju, u želji da održi decentralizirano upravljanje obrazovnim sistemom u BiH.
I pored napora koje je Agencija ulagala, koordinacije između institucija, učenici iz BiH nisu učestvovali u istraživanju. Da BiH nije uradila ništa na provedbi preporuka iz nalaza PISA 2018 i TIMSS 2019, navedeno je i u izvještaju EU za BiH za 2024. godinu. Da situacija bude još gora Bosna i Hercegovina djelimično učestvuje u procjenama ICILS 2023 i TIMSS 2023, jer Republika Srpska i Zapadno-Hercegovački kanton nisu učestvovali.
U Izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu istaknuto je kako je potrebno intenzivirati pripreme za pridruživanje PISA 2029:
– Bosna i Hercegovina djelimično učestvuje u procjenama ICILS 2023 i TIMSS 2023, jer Republika Srpska i Zapadno-Hercegovački kanton nisu učestvovali. Više ne učestvuje u PIRLS 2021. Nakon što se nije učestvovalo 87 u dva kruga PISA (2022 i 2025), potrebno je intenzivirati pripreme za pridruživanje PISA 2029. Nisu preduzete nikakve sistemske mjere kako bi se proveli nalazi PISA 2018 i TIMSS 2019. U nedostatku cjelodržavnog pristupa, neki kantoni su počeli reformisati svoje nastavne planove i programe na osnovu ishoda učenja učenika kako bi se poboljšao kvalitet u skladu sa preporukama – navodi se u izvještaju.
Vlada RS-a još 2020. godine donijela zaključak da RS može učestvovati u međunarodnim istraživanjima jedino ako se ovaj entitet prepozna kao poseban region mjerenja po modelu pridružene regije ili kao dodatno područje mjerenja. Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske ranije su naveli za Žurnal kako je za to neophodno, pored osnovnog teksta Sporazuma, istovremeno i potpisivanje dodatnog sporazuma o uspostavljanju pridružene regije ili dodatnog područja mjerenja – Republika Srpska u međunarodnim testiranjima, a kako bi „vaspitno-obrazovni sistem bio vidljiv na listi međunarodnih istraživanja“:
– Za naredni ciklus PISA 2028-2029. Ministarstvo civilnih poslova BiH nikada nije poslalo Ministarstvu kao nadležnom za oblast obrazovanja u Republici Srpskoj prijedlog Sporazuma radi izjašnjavanja o tome na koji način se uključiti u istraživanje.
Iz ovog ministarstva smatraju da, kada se radi o rezultatima PISA 2018 i TIMSS 2019, oni nisu bili pokazatelji uspješnosti ni ocjena pojedinačnih obrazovnih sistema koji postoje u BiH i smatraju da „kao takvi ne mogu služiti obrazovnom sistemu“ Republike Srpske kao „osnov za kreiranje razvoja“.
Na osnovu međunarodnih testiranja i mogućnost komparacije postignuća učenika Republike Srpske sa postignućima učenika drugih obrazovnih sistema objektivnije bi se sagledale kvalitete obrazovnog sistema i kreirale strategije daljnjeg razvoja, kažu:
– Još značajnija je mogućnost poređenja vlastitih rezultata kroz cikluse međunarodnih testiranja kao pokazatelj sopstvenog razvoja i napretka – naveli su.