Foto: euresurs.ba
Ako BiH bude imala sreću da Evropska komisija odobri revidiranu Reformsku agendu, koja otvara put ka fondovima iz Plana rasta, može očekivati prvu tranšu, odnosno 60 miliona eura. To je sedam odsto od namijenjenih 917 miliona eura. Iznad svake naredne uplate stajaće uslov, odnosno oni skupo plaćeni u foteljama moraće provoditi reforme. Na svakih pola godine posao će im biti analiziran. Nažalost, još od prvih dogovora građani su bili svjesni da je među pomenutim najviše „podmetača klipova“.
Piše: Žana Karić Gauk
Jedna telefonska sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine bila je dovoljna da revidirana Reformska agenda bude usvojena. Više od godinu dana SNSD državni ministri finansija i spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Srđan Amidžić i Staša Košarac, na sve moguće načine opstruisali su put ovog dokumenta. Na tom putu već je izgubljeno oko 108 miliona eura finansijske podrške. Ipak, ni usvajanjem nije sve završeno. Na potezu je Evropska komisija.
Vrijeme prolazi, građanima BiH ništa nije jasno. Žurba? Čemu?! Kome sve ovo koristi?
Ako, sa ogromnim zakašnjenjem, BiH bude imala sreću da EK odobri ključni dokument sa 114 mjera koji otvara put ka fondovima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, može očekivati prvu tranšu, odnosno 60 miliona eura. To je sedam odsto od namijenjenih 917 miliona eura.
Iznad svake naredne uplate stajaće uslov, odnosno oni u foteljama, koje građani skupo plaćaju, moraće provoditi reforme. Na svakih pola godine njihov posao biće analiziran. Nažalost, još od prvih dogovora građani su bili svjesni da je među pomenutim najviše „podmetača klipova“.
USLOVI I KLIPOVI U BH. TOČKOVIMA
Reformska agenda podijeljena je na četiri tematska stuba, odnosno zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, ljudskog kapitala i temeljnih prava, kao i vladavine prava.
To konkretno podrazumijeva digitalizaciju usluga kao i pojednostavljenje otvaranja firme (na primjer, cilj je mogućnost da bude otvorena u tri dana). U dijelu koji se odnosi na energiju i zaštitu okoline u planu moraju biti nove solarne i vjetroelektrane, renoviranje javnih zgrada radi povećanja energetske efikasnosti, usvajanje zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, što bi pomoglo kvalitetnijoj uspostavi tržišta. U okvir ovih reformi spada i uvođenje 5G mreže i modernizacija širokopojasne internet infrastrukture.
U razvoj ljudskog kapitala spadaju modernizacija obrazovanja, uvođenje dualnog obrazovanja, jačanje STEM kompetencija, aktivne mjere na tržištu rada. Takođe, planirano je i povećanje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem (target je 60 odsto njih), ali i uvođenje “socijalne karte” za bolju usmjerenost socijalnih davanja.
U Agendi kao mjera stoji i usklađivanje zakonodavstva sa EU tenderskim direktivama, tačnije uvođenje elektroničkih aukcija što bi direktno uticalo na transparentnost ovih javnih procesa i smanjenje korupcije koja se danas mjeri milijardama maraka.
Ni pravosuđe nije ostalo ispod radara. Uslov je da bude ojačano, tako što, detaljno je objašnjeno i kako, mora biti nezavisno i efikasnije. Zviždači, odnosno prijavitelji korupcije, i novinari moraju biti zaštićeniji, a zakoni o sukobu interesa usklađeni.
U pitanju je ogroman posao kojeg ne prati politička volja. Zbog zakašnjelog usvajanja skraćeni su i rokovi za provođenje uslova pa ostaje pitanje hoće li ovdašnji državni aparat uspjeti sve završiti na vrijeme. Ovo je svakako omča, jer je odavno jasno da su koordinacija među zaduženima za reforme, kao i mehanizmi nadzora slabiji nego što bi morali biti.
A reforme bi građanima omogućile ogromnu korist, tačnije, manje birokratskih zavrzlama, bolju potrošačku zaštitu, brže pokretanje vlastitog biznisa i daleko bolje stanje u učionicama i amfiteatrima. Ovakakv put stabilnosi Bosni i Hercegovini mogao bi donijeti i dodatna ulaganja. Ipak, trenutno pričamo o razglednici.
FLOSKULE O SREĆI I STVARNA BRIGA
Po usvajanju Reformske agende posljednjeg dana septembra ove godine, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) bila je, kako je sama rekla, olakšana, a osjetila je i odlučnost. Naglasila je da je „usvajanje dokumenta pokazalo spremnost BiH da odgovori na evropske zahtjeve“. Na X je sve opisala kao „važan korak ka stabilizaciji ekonomije i približavanju EU“ i pozvala na zajednički rad na provođenju.
SNSD Milorada Dodika, navodno, oprezan je zbog dobrobiti BiH. Njegovi ministri više od godinu dana kočili su kompletan proces, a Košarac je nastavio „sumnjati u efikasnost procesa“. Njega, poznato je, najviše brine novac pa se pribojava isti neće odmah biti dostupan. Upozorio je i da „EU konstantno postavlja nove uslove“ i „pozvao na oprez kako BiH ne bi postala žrtva birokratije i praznih evropskih obećanja“. Ipak, možda bi morao znati da će sve potrošeno morati pravdati i da BiH ne dobija nenamjenski kredit kojeg ne mora naročito objašnjavati.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca naglasio je, prenijeli su mediji, dvostruku prirodu događaja. S jedne strane, priznao je, „usvajanje reformske agende jeste pozitivan i neophodan korak za BiH na putu evropskih integracija“, a s druge je jasno upozorio na štetu koja je već nastala. Po njegovim riječima, „zbog ranijih odlaganja, zemlja je već izgubila znatnu finansijsku podršku koja je mogla biti usmjerena na razvoj i poboljšanje uslova života za građane.
„Ključ leži u brzom i dosljednom provođenju reformi“, upozorio je.
Politička analitičarka Tanja Topić u izjavi za DW rekla je da je usvajanje Agende „kompromis koji više služi očuvanju interesa pojedinih političkih grupa nego stvarnom približavanju EU“. Sumnja u iskreni angažman svih aktera, ističući da su SNSD-ovi ministri konačnim glasanjem za Reformsku agendu zapravo učinili ustupak „partnerskom HDZ-u BiH za vjernost i lojalnost posljednjih godina”.
„Usvajanje Reformske agende trebalo je HDZ-u koji je, zbog ustrajne podrške onima koji su najviše blokirali evropski put BiH, izgubio vjerodostojnost kao ‘perjanica’ bh. eurointegracija“, navela je Topić.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić podsjetio je na štetu nastalu ranijim ranijim probijanjem rokova.
„BiH je već izgubila preko 108 miliona eura zbog sporosti u usvajanju i provedbi reformi. Taj je novac, pored ostalog, trebalo da bude uložen u izgradnju panevropskog koridora koji će, preko BiH, povezati hrvatsku luku Ploče sa Budimpeštom. Reformski plan ključna je prilika za ekonomski oporavak, ali samo ako se sprovede brzo, transparentno i efikasno“, zaključio je.
Odavno je poznato da Plan rasta EU za Zapadni Balkan podrazumijeva šest milijardi eura. Četiri milijarde odnose se na povoljne kredite, a dvije milijarde su nepovratna sredstva. Novac iz ovog fonda isplaćuje se dva puta godišnje. BiH će mogućnost da povuče novac njoj namijenjen imati tek ako Agenda bude odobrena u Briselu. Svi projekti iz Plana rasta moraju biti završeni do kraja 2027. godine.
U suštini, ova situacija je više test političke zrelosti BiH, nego ekonomski plan.