Foto: Unsplash
U srijedu će u Londonu biti održan samit u okviru Berlinskog procesa, gdje će lideri EU razgovarati sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o daljoj integraciji regiona u Uniju
Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice pristupe Uniji pod posebnim, ograničenim uslovima – bez potpunih prava odlučivanja i bez prava veta – kako bi se ubrzao proces proširenja, otkriva briselski Politico, pozivajući se na diplomatske izvore.
Prema predlogu koji je još u ranoj fazi i koji bi morao da dobije jednoglasnu podršku svih 27 država članica, novim članicama bi bilo omogućeno da uživaju većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava – uključujući pravo učestvovanja u odlučivanju – stekle tek naknadno, nakon što Unija sprovede ključne institucionalne reforme.
Te reforme podrazumijevaju, između ostalog, ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.
Fleksibilniji uslovi za kandidate
Ovaj koncept bi zemljama kandidatima omogućio da pristupe Uniji pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe da se mijenjaju osnivački ugovori EU, navode izvori iz Brisela.
Zagovornici ideje – među kojima su Austrija i Švedska – smatraju da bi se tako prevazišle političke blokade koje dolaze iz pojedinih prestonica, poput Budimpešte, gdje postoji strah od gubitka ekonomskih interesa i ugrožavanja nacionalne bezbjednosti.
„Buduće članice treba da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu neophodne reforme, poput uvođenja kvalifikovane većine u donošenju odluka. Ne smijemo dozvoliti da pojedine države članice usporavaju proširenje“, izjavio je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za evropske poslove njemačkog Bundestaga.
Otpori unutar Unije
Do sada je važilo pravilo da proširenje nije moguće bez sveobuhvatne institucionalne reforme. Međutim, pokušaji da se pravo veta ukine i za postojeće članice nailazili su na snažan otpor, ne samo iz Mađarske, već i iz Francuske i Holandije.
Hofreiter smatra da bi novi model omogućio Uniji da ostane funkcionalna i nakon proširenja, a da se proces ne usporava zbog političkih blokada.
„Razgovori sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da ovu ideju vide kao konstruktivnu i realnu“, dodao je on.
Frustracija među kandidatima
Politico napominje da ova inicijativa dolazi u trenutku sve veće frustracije među državama kandidatima, koje su već sprovele značajne unutrašnje reforme, ali se i dalje suočavaju sa zastojima u pristupnim pregovorima.
„Hrvatska je posljednja pristupila EU prije više od deset godina, dok je Velika Britanija u međuvremenu napustila Uniju. Vjerujem da je došlo vrijeme da se proces oživi“, izjavio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za Politico.
EU pod pritiskom da ubrza proces
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen stavila je proširenje u središte svoje agende, najavljujući moguć ulazak Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, ali članice EU zasad nisu spremne da ubrzaju procedure.
Raniji pokušaj predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste da pokrene brže proširenje odbijen je od strane više članica, podsjeća Politico.
U srijedu će u Londonu biti održan samit u okviru Berlinskog procesa, gdje će lideri EU razgovarati sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o daljoj integraciji regiona u Uniju.
Prema izvorima iz Evropske komisije, razmatra se mogućnost da se pregovori sa kandidatima nastave i bez formalne saglasnosti svih članica za svaki pojedinačni korak, čime bi se zaobišla mogućnost veta – posebno iz Budimpešte.
Rizik gubitka uticaja
U nacrtu zaključaka za predstojeći samit lidera EU u Briselu, proširenje uopšte nije pomenuto, što je izazvalo nezadovoljstvo među državama koje snažno podržavaju taj proces.
„Ako EU ne ubrza reforme i proširenje, rizikuje da izgubi stratešku prednost u korist trećih aktera koji već čekaju svoju priliku“, upozorila je Klaudija Plakolm, austrijska ministarka za evropska pitanja.