Osnovni sud u Prijedoru donio je rješenje kojim se okrivljeni, profesor Jovan Lekanić iz Bistrice, oslobađa od odgovornosti da je počinio saobraćajni prekršaj, a koji je navodno bio počinjen u okviru spontanog protesta grupe mještana Mjesne zajednice Bistrica kod Prijedora zbog nezakonitog rudnika.
Podsjećamo, okrivljeni je, zajedno sa svojim sugrađanima, učestvovao u mirnom skupu održanom 18. septembra 2023. godine u cilju protesta protiv nezakonite eksploatacije i prevoza uglja sa ležišta “Bistrica”—slučaju o kojem je šira javnost bila upoznata i o kojem smo više puta pisali.
Skup mještana, koji je bio posljedni pokušaj članova ove lokalne zajednice da zaštite životnu sredinu i spriječe ugrožavanje osnovnih ljudskih prava, bio je onemogućen i uklonjen kao nazakonit od strane policijskih službenika i pripadnika entitetske žandarmerije.
Zbog solidarisanja i učešća u tom skupu, protiv okrivljenog je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka jer je, tom prilikom, pokušao vozilom i tijelom da spriječi konačno de facto ozakonjenje protivpravne dodjele i realizacije koncesije kojom se ugrožavaju prava na zdravu životnu sredinu i temeljna prava ličnosti neodređenog broja građana. Čineći to na simboličan način, isti je, zajedno sa svojim sugrađanima, izražavao mišljenje putem spontanog okupljanja koje je bilo legitmno i u skladu sa članom 11. Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima (sloboda okupljanja i udruživanja – u daljem tekstu EKLJP).
“Postupajući sud, kako je okrivljenog oslobodio odgovornosti koja mu se stavljala na teret, dao je iscrpno obrazloženje svoje odluke u pogledu primjene standarda iz EKLJP. Ratio suda je, sa jedne strane, od velikog začaja za efektivnu zaštitu prava na zdravu životnu sredinu, te sa druge, služi kao naputak bh. sudstvu u predmetima zaštite ovog prava koje se crpi iz značajne prakse Evropskog suda za ljudska prava. U praktičnom smislu, kada izostane adekvatna zaštita od strane institucija, zaštita prava na zdravu životnu sredinu u nadležnosti je građana, uz uslov da sredstva te zaštite budu srazmjerna ugroženosti prava. Ovo je u skladu i sa entitetskim zakonom koji reguliše da je zaštita prava na zdravu životnu sredinu individualna i kolektivna obaveza”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.
Centar za životnu sredinu identifikovao je slučaju kao izrazito bitan, kako sa aspekta provedbe Aarhuske konvencije i efektivne zaštite životne sredine i ljudskih prava, tako i sa aspekta sprječavanja eventualne zloupotrebe javnog monopola nad sredstvima represije. Okrivljenom je stoga obezbijeđena odbrana koja je pružila razloge za donošenje oslobađajuće odluke.
Zastupnica okrivljenog, advokatica Jovana Kisin Zagajac, je istakla da je slučaj Lekanića od posebnog značaja, jer je sud, odlučujući o zahtjevu policije za pokretanje prekršajnog postupka zbog navodno počinjenog saobraćajnog prekršaja, prepoznao da je postupanje okrivljenog bilo u funkciji legitimne borbe za zaštitu životne sredine.
“Sud je direktno primijenio standarde EKLJP, što nije uobičajena praksa u prekršajnim i redovnim sudovima u Bosni i Hercegovini, čime ovaj slučaj dobija posebnu težinu. Posebno značajno je i to što je sud prepoznao spontano javno okupljanje kao oblik građanskog izražavanja koji uživa zaštitu člana 11. EKLJP, iako takav oblik okupljanja nije izričito prepoznat domaćim Zakonom o javnom okupljanju. Evropski sud za ljudska prava je u više navrata istakao da se i spontana okupljanja moraju smatrati zaštićenim, naročito kada predstavljaju neposrednu reakciju na važne društvene događaje, te da vlasti moraju pokazati toleranciju prema takvim skupovima”, istakla je Kisin Zagajac.
Ovaj slučaj tako predstavlja presedan u kojem je prekršajni sud afirmisao ustavne i konvencijske slobode građana, podsjećajući da zaštita javnog interesa, poput očuvanja životne sredine, mora imati prioritet nad formalnim zahtjevima zakona kada bi njihova rigidna primjena rezultirala povredom osnovnih prava i sloboda.
“U konkretnom slučaju, sud je dao prednost pravu na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja, garantovanim članovima 10. i 11. EKLJP, u odnosu na formalističko tumačenje saobraćajnih propisa—koji pristup je u potpunosti u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, čija praksa naglašava da države imaju pozitivnu obavezu da omoguće i zaštite izražavanje mišljenja i okupljanja, naročito kada se radi o pitanjima od javnog interesa, kao što je zaštita životne sredine”, dodala je Kisin-Zagajc.
Nakon okončanja prekršajnog postupka okrivljeni je još jednom pojasnio svoje motive, te je pozitivan ishod postupka ocijenio kao uspjeh cijele zajednice.
“Drago mi je da je moj skromni doprinos naporima mještana Bistrice, da se zaustavi ili bar ukaže na bezakonje vlasti vezano za eksploataciju uglja, prepoznao postupajući sud i oslobodio me navodne odgovornosti. Mi smo besplatno, kao odgovorni građani, radili samo posao neodgovornih institucija i pojedinaca iz nadležne vlasti koju ovaj narod plaća. Ova odluka suda budi nadu da postoje institucije i da nisu baš svi nezainteresovani za budućnost ove zemlje i generacija koje će je naslijediti poslije nas. Veliku zahvalnost dugujem mještanima Bistrice, koji su pružili otpor bezakonju, Centru za životnu sredinu, advokatu, svjedocima, medijima koji su pratili dagađanja u Bistrici i objektivno obavještavali javnost, kao i mnogobrojnim pojedincima koji su nas podržavali”, izjavio je Jovan Lekanić, oslobođeni mještanin.
Ovo je primjer koji ukazuje na potrebu za uspostavljanje preventivnog mehanizma sudske zaštite osnovnih ljudskih prava i temeljenih sloboda, te introdukciju posebnog zakonskog okvira u Republici Srpskoj koji bi onemogućio zloupotrebu ovlaštenja kada to nije neophodno u demokratskom društvu i predstavlja prekomjerno zadiranje u prava i slobode građana i građanki.
Centar za životnu sredinu trenutno radi na izradi nacrta propisa koji bi imao navedenu funkciju, o čemu će naknadno biti više informacija. Međutim, u nedostatku takvog pravnog mehanizma, neophodno je brižno konsultovati standarde na koje ova odluka ukazuje.
“Ohrabrujuće je da je sud prve instance primjenio standarde iz EKLJP. Upravo u pogledu primjene principa razmjernosti ogleda se praktična važnost ove odluke. Sve strane bi ubuduće ovo morale imati u vidu, tj. kako u pogledu procjene legitimnosti sredstava zaštite prava—od strane građana, tako i u pogledu procjene neophodnosti zadiranja u temeljne slobode—od strane javne vlasti“, zaključio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnju sredinu.
Na koncu podsjećamo i da je grupa mještana ove lokalne zajednice kod istog suda tužila javne institucije i koncesionara, podnošenjem tužbe za utvrđivanje povreda ljudskih prava i naknadu nematerijalne štete nastale usljed nezakonite dodjele i realizacije koncesije. Tužba je podnesena u decembru 2023. godine uz podršku advokata i Centra za životnu sredinu. O zakazivanju pripremnog ročišta tužitelji još uvijek nisu obaviješteni.
Za više detalja o slučaju, i posebno razlozima oslobađanja od odgovornosti, možete pročitati u otpravku rješenja[RS2].