Ilustracija
Presuda Kantonalnog, a sada i potvrda Vrhovnog suda, jasno pokazuje da su njihovi pokušaji izbjegavanja obaveza unaprijed izgubljeni
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine odbacio je zahtjev jedne od kladionica za vanredno preispitivanje presude Kantonalnog suda u Bihaću, kojom su potvrđene komunalne takse koje Grad Bihać naplaćuje priređivačima igara na sreću. Time je još jednom potvrđeno da su gradske odluke o naplati ovih taksi u skladu sa zakonima Federacije BiH, piše Fokus.ba.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud navodi da Kantonalni sud nije prekršio nijedan federalni zakon niti propis, te da je obaveza plaćanja taksi za priređivače igara na sreću utemeljena na važećoj gradskoj Odluci o komunalnim taksama.
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić izrazio je zadovoljstvo ovakvim ishodom i poručio da ova presuda predstavlja pravnu i moralnu pobjedu grada u borbi za pravedniji porezni tretman.
“Ovom odlukom Vrhovnog suda pokazalo se da je borba Bihaća itekako opravdana. Kladionice zarađuju ogromne iznose zahvaljujući ovisnosti građana, a godinama unazad nisu doprinosile lokalnim zajednicama u kojima posluju. To se više ne smije tolerisati”, izjavio je Sedić.
Prema podacima Gradske uprave, deset pravnih lica s više uplatnih mjesta na teritoriji Bihaća ove godine je zaduženo po osnovu komunalnih taksi u ukupnom iznosu od 928.367,35 KM. Iako većina njih vodi upravne sporove s ciljem osporavanja naplate, sudska praksa, kako navode iz Gradske uprave Bihaća, sada jasno ide u korist Grada Bihaća.
“Presuda Kantonalnog, a sada i potvrda Vrhovnog suda, jasno pokazuje da su njihovi pokušaji izbjegavanja obaveza unaprijed izgubljeni. Ko želi poslovati u Bihaću, mora poštovati pravila zajednice. Taj novac biće uložen u projekte koji će biti transparentno označeni kao finansirani sredstvima od kladionica”, naglasio je Sedić.
Kako poručuju iz Gradske uprave Grada Bihaća, ova odluka predstavlja važan presedan za sve lokalne zajednice u Federaciji BiH koje pokušavaju pronaći zakonske mehanizme da od unosnog kladioničarskog biznisa dobiju makar dio prihoda koji ostaje u njihovim sredinama.