Foto: Nezavisne
Deponija u banjalučkom naselju Ramići višegodišnji je problem bez rješenja, a barem za sada izlaz iz ove situacije, iako bi morao biti, nije tako blizu.
Otpad na deponiju može još pola do maksimalno godinu dana, jer toliko kapaciteti dozvoljavaju. Bez rješenja slijedi ekološka katastrofa.
Upravo zbog toga predstavnici Javnog preduzeća “Dep-ot”, entitetskih, ali i lokalnih vlasti sjeli su danas za isti sto.
Ratko Jokić, vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća “Dep-ot” Banjaluka, istakao je da je potrebno pronaći rješenje za proširivanje kapaciteta, ali i riješiti imovinsko-pravne odnose, jer zemljište prelazi u ruke banjalučke “Čistoće”.
“Regionalna deponija Ramići je pri kraju s kapacitetom i trenutno je kapacitet za odlaganje otpada nekih pola godine do godinu, maksimalno. Stanovnici lokalnih naselja Ramići, Dragočaj i Šargovac su vrlo zabrinuti zbog svakodnevnog smrada i zagađenja u tim oblastima. Zbog toga smo organizovali ovaj sastanak i pozvali sve lokalne zajednice, osam osnivača Javnog preduzeća “Dep-ot”, da nađemo rješenje za trenutnu situaciju”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, grad Banjaluka kao većinski vlasnik “Dep-ota” nije preduzeo nijednu aktivnost da pronađe rješenje na zadovoljstvo svih.
“Grad Banjaluka je 62 odsto vlasnik strukture Javnog preduzeća ‘Dep-ot’ Banjaluka i pozivamo da što prije odreaguje jer je vrlo malo vremena za grad Banjaluku, regiju i Republiku Srpsku sa odlaganjem otpada. Ne treba nam ekološka bomba. Javno preduzeće ‘Dep-ot’, ako stane samo pet dana, a vrlo brzo ćemo doći do toga, imaćemo smeće u cijelom gradu i ostalim lokalnim zajednicama”, rekao je Jokić.
Sastanku je prisustvovao i Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša, koji je istakao da je u pitanju problem koji može poprimiti velike razmjere.
“Mi u Laktašima smo spremni da i finansijski učestvujemo u rješavanju ovog problema, znamo koliko je to bitno za naše građane. Ako dođe do situacije da i finansijski treba da reagujemo, tu smo”, rekao je Bojić.
Nikola Šobot, savjetnik predsjednika Republike Srpske, istakao je da bi zastojem u radu “Dep-ota” došlo do ekološkog i društvenog problema.
Kada je riječ o potencijalnim novim lokacijama, Šobot je istakao da je problem vremenski period koji zahtijeva da se napravi nova deponija.
“Trenutno to nije prihvatljivo jer nemamo to vrijeme. To su dvije do tri godine u idealnim uslovima. Gdje god da budemo tražili novu lokaciju, nećemo imati idealne uslove. Naravno da ćemo imati žalbe kako lokalnog stanovništva, tako i ozbiljnu papirologiju. Zaključak je da se nastavi sa ovom lokacijom, ali da se riješe imovinsko-pravni problemi, jer ni ulaganje same firme ‘Dep-ot’ u dalje širenje deponije nije moguće zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa”, kazao je on.
Duško Solomun, pomoćnik ministra za životnu sredinu u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Srpske, kazao je da, ukoliko se ne reaguje na vrijeme, sutra će upravo biti problem vrijeme, jer će se doći u situaciju da Banjaluka i trećina Republike Srpske imaju divlje deponije.
“Zbog toga bi što prije trebalo da se odreaguje”, rekao je on.
Podsjećamo, JP “Dep-ot” su kao preduzeće 2003. godine osnovali grad Banjaluka i sedam lokalnih zajednica (Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo), pri čemu je deponija dobila regionalni karakter.