Foto: Srna
Do prije samo desetak godina, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan smatran je za jednog od najvećih neprijatelja Republike Srpske, nešto slično kao odlazeći američki ambasador u BiH, Majkl Marfi.
Erdoganova “neoosmanistička” politika, njegove tvrdnje kako mu je pokojni Alija Izetbegović “ostavio Bosnu u amanet”, kao i druge slične izjave kojima je poručivao kako su Bošnjaci muslimani u BiH “njegova briga”, dovele su do toga da je kompletno političko rukovodstvo Republike Srpske Erdogana doživljavalo kao “din dušmanina” i jednu od glavnih opasnosti za opstanak Republike Srpske.
Između ostalog, zbog Erdoganovih izjava i politike iz Ankare prema BiH, tadašnji i aktuelni predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, u julu 2014. poslao je pismo tadašnjem premijeru Srbije Aleksandru Vučiću u kome je tražio “hitan sastanak” kako bi se utvrdili “adekvatni odgovori za zaštitu državnih i nacionalnih interesa”.
Pismo Vučiću
Povod za navedeno pismo bila je tadašnja Erdoganova izjava da će “svako ko dirne Bošnjake protiv sebe imati 100 miliona Turaka”.
– Uvjereni smo da ste upoznati s najnovijim, neskrivenim i brutalnim napadima najviših zvaničnika Turske na mir i stabilnost BiH, u kojoj je Republika Srpska jedan od dva državotvorna entiteta, a srpski narod jedan od tri konstititutivna naroda. Posljednje prijetnje koje je iz Turske uputio premijer Erdogan svima u BiH koji nisu Bošnjaci samo su jedan u nizu incidenata koje Turska godinama proizvodi u BiH – naveo je Dodik, dodajući kako je “posljednji incident posebno opasan i zabrinjavajući”, jer je ovog puta, kako je istakao, tadašnji turski premijer “sa sanjarenja o obnovi Osmanlijske imperije prešao na otvorene prijetnje vojnom intervencijom, mimo saglasnosti zajedničkih institucija u kojima glas ima i Republika Srpska”.
Izražavamo opravdanu bojazan, dodao je tada Dodik, da će ova eskalacija prijetnji, koja dolazi od najviših turskih zvaničnika, proći bez reakcije ostalih evropskih država, koje su i do sada pokazivale nerazumljivu toleranciju prema napadima na mir i stabilnost u BiH koji su stizali iz Turske, isticao je Dodik prije deset godina.
Međutim, protekle decenije Srbija i Turska razvile su prijateljske odnose, uprkos tome što su vlasti u Ankari priznale nezavisnost tzv. Kosova, a Turska je postala jedan od najvažnijih snabdjevača oružjem albanskih policijskih i paravojnih snaga u južnoj srpskoj pokrajini.
Vremenom je evaluirao i odnos lidera SNSD prema Turskoj, pa je tako, na primjer, Dodik sa funkcije srpskog člana Predsjedništva BiH u martu 2021. godine, prilikom zvanične posjete Turskoj, počasnu stražu turskog lidera pozdravio riječima: “Merhaba, askeri”.
Od tada do danas, bilo koje Erdoganovo druženje s aktuelnim rukovodstvom Srbije, već po tradiciji, ne može da prođe bez prisustva i predsjednika Republike Srpske, a tako je bilo i prilikom posljednje Erdoganove posjete Beogradu.
– Zadovoljstvo je biti u društvu dva predsjednika Erdogana i Vučića. Redžep Tajip Erdogan je veliki državnik jednog velikog naroda i velike države kao što je Turska. Razgovarali smo o našoj saradnji, koja je izuzetna, kao i o našim odnosima i skorijem susretu – objavio je Dodik na društvenim mrežama nakon nedavnog zajedničkog ručka s predsjednicima Srbije i Turske.
Ideološka linija
Zašto je došlo do drastične promjene odnosa lidera SNSD prema politici turskog predsjednika, pitali smo za mišljenje karijernog diplomatu i člana Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokrteta u Srbiji, Srećka Đukića. On za Srpskainfo, između ostalog, tvrdi da su odnosi Vučića i Dodika s Erdoganom više na ideološkoj liniji, odnosno da ih, prema njegovim riječima, sve više spaja ideologija koja se ispoljava u međunarodnim odnosima.
– To je bliskost s Rusijom, sa Kinom i tim dijelom svijeta koji pokušava da izgradi nove međunarodne odnose. Turska u tome ostaje kao neki uzor i model, ali Turska je velika regionalna sila i mislim da nije korektno posmatrati je samo na taj način. Turska ima velike spoljnopolitičke ambicije. Ona zaista misli da može sjediti na dvije stolice, kao što to misle Dodik i Vučić, ali to je dosta klizav teren. Teško da Turska moži biti istovremeno u BRIKS, NATO i EU. To, po mom mišljenju nije perspektiva Turske niti ona može to da izdrži – kaže Đukić za naš portal.
Dodaje da Turska, kao velika zemlja, ima svoje imperijalne ciljeve, da želi da obnovi svoju imperiju, te da je „na tom valu i ideologiji napravljena Erdoganova Turska“.
– Erdoganov fokus u politici jesu oni regioni na kojima se prostirala turska imperija, a to su Balkan, Bliski istok, Kavkaz i Centralna Azija. Što se tiče ekonomskih dimenzija, ne vidim da tu Erdogan pravi neke velike investicije ili ustupke Srbiji ili Republici Srpskoj. Sve što se gradi radi se s kreditima. Nema tu besplatnog ručka. Što se pak tiče vojne komponente, Erdogan je prvi isporučio borbene dronove Kosovu. Njegova politika prema Kosovu već dugo je poznata. Podsjećam da je prije nekoliko godina govorio kako je „Kosovo Turska“ – navodi Đukić.
On ne misli da je Erdogan promijenio svoje stavove u posljednjih desetak godina.
– On samo potvrđuje da je uspio u svojoj politici što se tiče Srbije i Republike Srpske i da ih usmjerava putem kojim on ide – tvrdi Đukić.