Foto: Josh Willis/NASA
Ljudska aktivnost je stoljećima imala mali utjecaj na kretanje Zemlje, odnosno brzinu njene rotacije i ose. Ovim kretanjima je prvenstveno upravljala gravitacija Mjeseca i unutrašnji procesi u jezgru i plaštu, no sada topljenje ledenih pokrivača uzrokovano ljudskom aktivnošću ometa ova prirodna kretanja.
Novo istraživanje je pokazalo da se Zemljina osa okretanja “pomiče” zbog klimatskih promjena i unutrašnje dinamike planete.
Istraživači s univerziteta ETH Zurich su koristili vrhunske AI modele kako bi bolje razumjeli polarno kretanje, što predstavlja kretanje Zemljine rotirajuće ose u odnosu na koru.
Istraživanje predviđa da će emisija stakleničkih plinova, ukoliko nastavi rasti, u konačnici nadmašiti utjecaj Mjesečeve plimne sile. Milijardama godina je Mjesec određivao produženje dana.
“Mi ljudi imamo veći utjecaj na našu planetu nego što mislimo. To nam nameće veliku odgovornost za budućnost planete”, rekao je Benedikt Soja, profesor svemirske geodezije na Odsjeku za građevinarstvo, okoliš i geomatičko inženjerstvo.
Dva nedavno obavljena istraživanja bavila su se iznenađujućom vezom između topljenja ledenih kapa, kolebanja planete i dužine dana. Otapanje leda na polovima preraspoređuje masu prema ekvatoru usporavajući rotaciju Zemlje. Voda putuje od polova ka ekvatoru i tako narušava Zemljinu ravnotežu.
Kako se led topi na površini Zemlje, to usporava rotaciju planete i produžava dan. Istraživanje pokazuje da usporavanje malo produžava dane, samo nekoliko milisekundi u odnosu na tipičnih 86.400 sekundi.
U fizici postoji zakon koji se zove “očuvanje ugaonog momenta” i koji u osnovi kaže da se objekt koji se okreće “voli” nastaviti okretati istom brzinom, osim ako ga nešto ne prisili na promjenu. Ovo pravilo prati i Zemljina rotacija. Otapanje leda preraspoređuje masu, a ovaj pomak prema zakonu usporava okretanje Zemlje.
“To znači da se događa pomijeranje mase, a to utječe na rotaciju Zemlje”, rekao je Soja.
Istraživači su proučavali zašto i kako se Zemljina osa postepeno pomiče tokom dužih perioda. Tim je koristio neuronske mreže kako bi kreirao najopsežniji model dosad, koji objašnjava kako kretanja unutar Zemljine jezgre plašta i klime na površini doprinose polarnom kretanju.
Istraživanja ističu složenu mrežu interakcija unutar Zemlje. Događaji na površini poput topljenja leda mogu imati posljedice duboko unutar jezgre i obrnuto.
“Klimatske promjene uzrokuju pomicanje Zemljine ose rotacije, a čini se da povratna informacija od očuvanja ugaonog momenta također mijenja dinamiku Zemljinog jezgra”, kazao je Soja.
“Klimatske promjene bi mogle čak utjecati na procese duboko unutar Zemlje i imati veći doseg nego se ranije pretpostavljalo”, dodao je Kiani Shahvandi, vodeći autor istraživanja.
Ipak, oni ističu da su te promjene vrlo male te da nisu razlog za zabrinutost, međutim, istraživanje nudi vrijedan uvid u složene načine na koje klimatske promjene utječu na Zemlju.