Foto: Cristian Palmer/Unsplash
Svjetski okeani suočeni su s “trostrukom prijetnjom” ekstremnog zagrijavanja, gubitka kisika i zakiseljavanja, sve zbog ekstremnih uvslova koji su postali daleko intenzivniji u posljednjim decenijama i stavljaju ogroman pritisak na bogatstvo morskog života na planeti, pokazalo je novo istraživanje.
Otprilike petina površine svjetskih okeana posebno je osjetljiva na tri prijetnje koje pogađaju odjednom, potaknute ljudskom aktivnošću kao što je spaljivanje fosilnih goriva i krčenje šuma, pokazalo je istraživanje. U gornjih 300 metara pogođenih okeana, ti složeni događaji sada traju tri puta duže i šest su puta intenzivniji nego što su bili ranih 1960-ih, navodi se u istraživanju.
Glavni autor studije upozorio je da su svjetski okeani već gurnuti u ekstremno novo stanje zbog klimatske krize.
“Uticaj ovoga već je viđen i osjetio se”, rekao je Joel Wong, istraživač na sveučilištu ETH Zurich, koji je naveo dobro poznati primjer toplinske “mrlje” koja je uzrokovala odumiranje morskog života u Tihom okeanu. “Intenzivni ekstremni događaji poput ovih vjerojatno će se ponoviti u budućnosti i poremetit će morske ekosisteme i ribarstvo širom svijeta”, dodao je.
Istraživanje, objavljeno u AGU Advances, analiziralo je pojavu ekstremne vrućine,gubitka kisika i zakiseljavanja i otkrilo da takvi ekstremni događaji mogu trajati i do 30 dana, pri čemu su tropski krajevi i sjeverni Pacifik posebno pogođeni prijetnjama spoja sve tri pojave.
Stručnjaci za klimu bili su uznemireni nemilosrdnim porastom topline u okeanima, koji je posljednjih mjeseci dosegao nevjerovatne visine. “Vrućina je doslovno bila izvan granica, bilo je zapanjujuće za vidjeti”, rekla je Andrea Dutton, geologinja i klimatska naučnica sa Univerziteta Wisconsin-Madison, koja nije bila uključena u novo istraživanje. “Ne možemo u potpunosti objasniti temperature koje vidimo u Atlantiku, na primjer, što je dio razloga zašto je sezona uragana ove godine toliko zabrinjavajuća. Prilično je zastrašujuće”.
Ali pored vrućine, koja tjera ribe i druge vrste da se presele, ako su u mogućnosti, u prikladniju klimu, okeani također plaćaju još jednu visoku cijenu za upijanje ogromnih količina topline i ugljičnog dioksida iz emisija fosilnih goriva koje bi inače dodatno zagrijavaju atmosferu za ljude na kopnu. Dodatni CO2 čini morsku vodu kiselijom, otapa ljušture morskih stvorenja, kao i izgladnjivanje okeana za kisikom.
“To znači da se morski život istiskuje s mjesta na kojima može preživjeti“, rekla je Dutton. “Ovaj dokument jasno pokazuje da se to događa sada i da će ove složene prijetnje gurnuti organizme preko njihovih kritičnih tačaka. Ljudi moraju shvatiti da su nas okeani štitili od količine topline koju smo kao ljudi osjećali na kopnu, ali da to nije ostalo bez posljedica”.
Dutton je rekla da je kombinacija pada razine kisika, rastućeg zakiseljavanja i ogromne topline okeana također viđena na kraju permskog razdoblja prije otprilike 252 miliona godina, kada je Zemlja doživjela najveće poznato izumiranje u svojoj prošlosti, poznato kao Veliko umiranje.
“Ako pogledate fosilne zapise, možete vidjeti da je isti obrazac postojao na kraju perma, gdje su dvije trećine morskih rodova izumrle”, rekla je. “Sada nemamo identične uslove, ali vrijedi istaknuti da su promjene u okolišu slične. Okeani nisu samo lijepa pozadina za vaše selfije ljeti, oslanjamo se na njih u našim životima, vrlo je važno to prepoznati”, dodaje Dutton.