Foto: BHRT
Danas se obilježava 32 godina od sukoba u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Dobrovoljačka – sarajevska ulica koja se danas zove Hamdije Kreševljakovića, i dalje je jednoj strani sinonim za odbranu, a drugoj za stradanje.
Prema programu obilježavanja današnje godišnjice, u 10.00 časova će u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Novom Sarajevu biti služen parastos za ubijene pripadnike JNA.
U 11.00 časova, u ulici Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, predviđena je mirna šetnja, polaganje cvijeća i vjerski pomen.
Trećeg maja 1992. godine, tokom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku, došlo je do razmjene vatre između Teritorijalne odbrane BiH i Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Tom prilikom došlo je do pogibije pripadnika JNA.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA, kada je došlo do napada na kolonu.
Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu, dan ranije na aerodromu u Sarajevu zarobljenog, predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
Kada je kolona u kojoj je bila 261 osoba zaustavljena, odjeknuli su pucnjevi.
U ovom sukobu 3.maja stradalo je sedam pripadnika JNA, prema svjedočenju generala JNA Milutina Kukanjca. Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, 2. i 3. maja 1992. ubijeno je najmanje 28 pripadnika JNA.
U Sudu BiH 27. oktobra 2022. godine počelo je dva puta odgađano suđenje Ejupu Ganiću i još devetorici nekadašnjih visokih vojnih i policijskih funkcionera optuženih za zločine počinjene nad pripadnicima JNA 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici.
Oni su optuženi da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN-a.
Tužilaštvo im stavlja na teret da su u okviru svojih funkcija i ovlašćenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a.
Optuženi su i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, te da su pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.