Uprkos velikom utjecaju koji mreže botova ili trolova mogu imati na izborni proces, njihovo zaustavljanje je teže nego što se čini. OSINT analitičarka i digitalna forenzičarka Nataša Kilibarda iz Beograda ističe da je trenutno jedini mehanizam zapravo uklanjanje takvih naloga s društvenih mreža.
“To su ogromne brojke, to je na desetine, stotine hiljada uklonjenih naloga, što djeluje svakako impozantno, koliko i zabrinjavajuće, međutim ne rješava problem. Oni rade ono što je do njih, međutim to nije dovoljno”, kaže Kilibarda.
Mehanizmi koje je BiH nedavno dobila nametnutim izmjenama Izbornog zakona uvode zabranu političarima da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače. Ali Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom” upozorava da je to dugoročan proces, u kojem će biti teško dokazati šta je zapravo dezinformacija, a šta ne.
“Bit će teško dokazati ko stoji iza toga, pogotovo kada su u pitanju inkognito, nepoznati portali s nepoznatim vlasničkim backgroundom, odnosno vlasničkom strukturom iza toga”, dodaje Jovanović.
Stručnjaci, ali i kandidati očekuju da bi na lokalnim izborima u novembru ove godine prvi put u većem obimu glasači mogli vidjeti kako se, za još jače napade, koristi i umjetna inteligencija. Zulejhić, na osnovu prakse iz drugih evropskih zemalja u prethodnim mjesecima, navodi kako je ovakve pojave itekako moguće očekivati i da će, ako jedan politički subjekt pokrene takvu akciju, vrlo brzo i drugi preuzeti iste metode.
“Ono što je problem s takvim sadržajem jeste što ga je jako teško prepoznati, jako teško i dokazati da je on netačan i manipulativan”, kaže Zulejhić.
Takvog sadržaja pribojava se i Kulenović, koja je neke od njegovih utjecaja već osjetila na vlastitoj koži.
“Danas, u tom nekom modernom svijetu umjetne inteligencije i napredaka, ako se svašta može namontirati, bojim se šta se sve može desiti u budućnosti”, kaže Kulenović.
Enes Hodžić , Azra Husarić Omerović/ Detektor.ba
