Foto: Nima Sarikhani
Medvedima koji žive u kanadskom zalivu Hadson prijeti istrebljenje zbog gladi.
Iako su ove životinje već proširile svoju ishranu, klimatske promjene im opstanak čine nemogućim jer su periodi bez leda u Arktičkom moru sve duži.
Led koji se proteže preko površine okeana na Arktiku, tokom hladnijih mjeseci, polarni medvjedi koriste da bi pristupili svojoj glavnoj hrani – masnim prstenastim (Pusa hispida) i bradatim fokama (Erignathus barbatus).
U toplijim mjesecima kada se morski led povlači, medvjedi bi trebalo da čuvaju energiju ili čak uđu u stanje nalik hibernaciji.
Međutim, klimatske promjene koje je čovjek izazvao produžavaju ovaj period bez leda u dijelovima Arktika – koji se zagrijava između dva i četiri puta brže od ostatka svijeta – što primorava polarne medvjede da provode sve više vremena na kopnu.
Rezultati novog istraživanja, koje prati ponašanje 20 polarnih medvjeda u zalivu Hadson, pokazuju da i bez morskog leda pokušavaju da pronađu hranu.
„Polarni medvedi su kreativni, genijalni su. Oni će pretraživati okolinu u potrazi za načinima da pokušaju da prežive i za hranom kako bi nadoknadili svoje energetske potrebe ako su motivisani“, objašnjava Entoni Pagano, biolog Američkog geološkog zavoda, specijalizovan za divlje životinje, i glavni autor studije.
Bobice, galebovi, glodari nisu kalorični kao uobičajena hrana medveda
Tokom istraživanja, koje je objavljeno u stručnom časopisu Nature Communications, korišćene su dži-pi-es ogrlice sa kamerama za praćenje polarnih medvjeda u periodu od tri nedjelje, tokom tri godine.
U zapadnom dijelu zaliva Hadson, 2015. godine period bez leda bio je duži tri nedjelje u odnosu na 1979. godinu, što znači da su u posljednjoj deceniji medvjedi bili na kopnu oko 130 dana.
Istraživači su otkrili da su se dva medvjeda iz grupe zaista odmorila i smanjila ukupnu potrošnju energije na nivoe slične hibernaciji, ali ostalih 18 jedinki je ostalo aktivno.
U studiji se navodi da su medvjedi koji su ostali aktivni možda su bili podstaknuti da nastave da traže hranu, pri čemu je dokumentovano da su pojedine životinje jele raznovrsnu hranu, uključujući travu, bobice, galebove, glodare i foke.
Tri medvjeda su se čak odvažila da preplivaju veće razdaljine – jedan je prešao ukupnu udaljenost od 175 kilometara. Za to vreme drugi medvjedi provodili su vrijeme igrajući se zajedno ili glođući rogove irvasa, za šta su istraživači rekli da predstavlja aktivnost kao kada psi glođu kosti.
Na kraju, istraživači su otkrili da trud medvjeda da pronađu hranu na kopnu nije bio dovoljan jer nisu uspjeli da obezbijede dovoljno kalorija kao što je to u slučaju kada se hrane morskim sisarima.
Devetnaest od 20 polarnih medvjeda izgubilo je na težini tokom perioda praćenja i to količinu koju bi izgubili tokom perioda posta, navode istraživači.
Sve to ukazuje na rizik od gladovanja polarnih medvjeda u slučaju dužeg boravka na kopnu.
„Ovi nalazi zaista podržavaju postojeće istraživanje, a ovo je još jedan dokaz koji ukazuje na alarmantno stanje“, rekla je za AFP Melani Lankaster, viši specijalista za arktičke vrste pri Svjetskom fondu za divlje životinje, koja nije učestvovala u studiji.
Džon Vajtman, glavni naučnik u organizaciji “Polar Bears International”, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je istraživanje vrijedno jer direktno mjeri potrošnju energije polarnih medvjeda tokom perioda bez leda.
„Kako led ide, polarni medvjedi odlaze , i nema drugog rješenja osim zaustavljanja gubitka leda. To je jedino rješenje“, zaključio je Vajtman.
Porast globalne temperature ugrožava bijele medvede
Oko 25.000 polarnih medvjeda u svijetu ugroženo je prvenstveno klimatskom krizom. Ograničavanje emisije gasova sa efektom staklene bašte koji zagrijavaju planetu i za globalnog porasta temperature u okviru cilja Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa vjerovatno bi očuvalo populacije polarnih medvjeda, poručuje Pagano.
Ali globalne temperature nastavljaju da rastu, a već smo stigli do porasta od 1,2 stepena, dok se količina leda u morima konstantno smanjuje.