Foto: Google
Prijenos femicida uživo na Instagramu, prijeteći i uvredljivi videi maloljetnika na TikToku, dokumentarac ruske televizije koji negira genocid u Srebrenici te hakerski napadi na medijske portale, neki su od slučajeva narušavanja digitalnih prava u 2023. godini, koji su pokazali da se problemi i stvarnost preslikavaju u virtuelni prostor.
Piše: Aida Trepanić
Žrtve su najčešće bili građani, javne osobe, državni zvaničnici te online mediji, dok su, s druge strane, najčešći počinioci bili građani, online mediji, ali i nepoznata lica.
U prvoj polovini godine više medijskih portala se suočilo s mnogobrojnim hakerskim napadima, a za posljedicu im je bilo otežano ili nemoguće pristupiti. Prema tvrdnjama redakcija, tom prilikom su izgubili i povjerenje publike.
Kršenja prava u digitalnom prostoru u BiH su najčešće bila podsticana događajima kao što je obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, kada je zabilježen povećan broj negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, te održavanje Povorke ponosa u Sarajevu, koju su pratili homofobni i prijeteći sadržaji prema članovima ove zajednice.
Ovo su slučajevi narušavanja digitalnih prava koji su obilježili 2023. godinu i koji su pokazali da se nasilje iz stvarnog života preslikalo u virtuelni prostor, u državi koja je prema ranijoj analizi BIRN-a BiH i ove godine pala na ispitu ljudskih prava.
Više desetina hiljada korisnika Instagrama svjedočilo femicidu
Tokom 2023. godine građane BiH potreslo je nekoliko vijesti o femicidu, a 11. augusta je muškarac iz Gradačca, ustrijelio šest osoba, pri čemu je tri osobe ubio, tri ranio, nakon čega ga je policija pronašla mrtvog. On je na Instagramu uživo prenosio ubistvo Nizame Hećimović, s kojom je imao maloljetnu kćerku. Snimak je vidjelo više desetina hiljada građana, uključujući i djecu, prije nego je Meta, u čijem je vlasništvu Instagram, obrisala objavu.
Koalicija za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja u BiH je nakon slučaja u Gradačcu poslala pismo Meti u kojem je istaknula kako uloga društvenih mreža nije zanemariva, kako se tokom tri sata, koliko je video bio dostupan javnosti, ni u jednom momentu nije pojavila oznaka koja bi upozorila korisnike da sadrži ekstremno nasilje. U pismu Koalicije sa kojom je Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH) sredinom godine potpisala Memorandum o razumijevanju i pristup se navodi da je video ostao dostupan uprkos činjenici da je prijavljen putem svih raspoloživih mehanizama, kao i da je bilo onih koji su Sulejmanoviću pružali podršku. Ova Koalicija želi podstaknuti saradnju između civilnog društva, institucija, akademske zajednice i stručnjaka s društvenim mrežama i drugim tehnološkim kompanijama velikog uticaja u BiH i drugim zemljama.
Meta nije nikada odgovorila na ovo pismo, uprkos zahtjevu da informiše javnost u BiH zašto je bilo potrebno tri sata kako bi snimak bio izbrisan te koje konkretne korake će kompanija poduzeti kako bi poboljšala potrebno vrijeme za odziv u ovakvim situacijama.
Istraživačica i zagovornica na teme ljudskih prava i tehnologije pri “Pen to Paper”, Bojana Kostić, za Detektor navodi da osnaživanje digitalnih prava ne usporava manjak znanja ili kapaciteta, nego nemogućnost regiona i BiH da bude vidljiva tehno kompanijama.
“Razloga za to je mnogo – mala kupovna i ekonomska moć, izuzetno mala jezička grupa, kao i geopolitička pozicija regije“, objašnjava ona te dodaje kako tehno kompanije često mijenjaju svoje geopolitičke strategije, fokusirajući se na zemlje u kojima je konflikt u toku ili na slučajeve koji im mogu ugroziti reputaciju ili ekonomsku moć.
Govoreći o kapacitetima društvenih mreža da uklanjaju štetan sadržaj, Kostić objašnjava kako je teško povjerovati da tako bogate kompanije ne mogu da nadograde svoje kapacite, ukoliko je u njima problem.
Ona smatra da je problem u njihovoj sistemskoj odluci da se svim oblicima problematičnog sadržaja na svim meridijanima svijeta bave na isti i strateški način, u skladu za zaštitom ljudskih prava i sloboda.
Govor mržnje i prijeteći sadržaji maloljetnika iz Bijeljine na TikToku
U istom mjesecu pažnju javnosti privukao je mladić iz Bijeljine, koji je na društvenoj mreži TikTok, na svom profilu “Srbija Srbima“, u više navrata objavljivao sadržaj sa stihovima koji vrijeđaju islam i muslimane te pozivaju na “smanjenje” njihovog broja i svojevrsno protjerivanje s područja na kojem žive Srbi.
Tada je u razgovoru za Detektor njegov otac naveo da je sam policiji prijavio sina i da obojica žale zbog objava, dok je maloljetnik negirao prijetnje, uprkos objavama u kojima upućuje pogrdne riječi i poziva da mu se neko “suprotstavi ako smije”.
Iz Policijske uprave Bijeljina tada su potvrdili da su identifikovali maloljetnika te dostavili izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini. Mladić je kasnije na mreži TikTok opet objavljivao slične videe.
Prema BIRN-ovoj Publikaciji o mladima kao žrtavama i počiniocima kršenja digitalnih prava, trećina ispitanika, srednjoškolaca, doživjela je govor mržnje vršnjaka na internetu, dok je petina doživjela neki vid diskriminacije na društvenim mrežama.
Slobodan Blagovčanin iz omladinske inicijative CAT BiH, koja se bavi suprotstavljanjem širenja mržnje i radikalizacije među mladima, kaže da mu je kao zdravorazumnoj osobi u cilju da se razviju mehanizmi koji će štititi javnost od mrziteljskih narativa, prijetnji, prostakluka i primitivizma generalno.
“S druge strane, uvijek ćemo naići na oponente koji će svoj govor mržnje kriti pod izgovorom slobode govora”, navodi on.
Negiranje genocida u Srebrenici i dalje prisutno
Tokom protekle godine BIRN je zabilježio nekoliko značajnijih slučajeva negiranja genocida i presuda, koji su izazvali negodovanje javnosti ali ne i kažnjavanje počinilaca, uprkos činjenici da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Dvije studentice Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Valentina Vujičić i Slađana Todić isključene su sa studija nakon disciplinskog postupka zbog grubog narušavanja ugleda ove obrazovne institucije.
One su 11. jula, na dan obilježavanja godišnjice u Srebrenici, na svojim privatnim Instagram profilima veličale Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, koji je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za zločine u BiH i genocid u Srebrenici.
Prema izvještaju Memorijalnog centra u Srebrenici objavljenog u 2023. godini, negiranje genocida, uz veličanje ratnih zločinaca, smanjeno je u odnosu na prethodne periode, ali je i dalje prisutno u značajnom obimu.
Radio televizija Republike Srpske objavila je članak u kojem su genocid u Srebrenici nazvali “takozvanim“, dok je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik početkom godine izjavio da se “tamo nije desio genocid” i “da to svi znamo”, a što je objavljeno na mnogobrojnim portalima. Ruska televizija RT emitovala je dokumentarac koji je dostupan i online, a koji negira postojanje presuda za opsadu Sarajeva i genocid u Srebrenici.
Rašid Krupalija, urednik Raskrinkavanja, platforme za provjeru činjenica, primjećuje da se negiranje povećava u periodu pred obilježavanje godišnjice genocida u julu.
“Primjera negiranja genocida u medijima i na društvenim mrežama bilo je i poslije jula“, kaže Krupalija.
Podsjetio je i kako je u kolumni na portalu Russia Today Balkan iz novembra, negiranje genocida “upakovano” kao autorsko mišljenje.
“Cilj je informisati publiku prije nego se susretnu s dezinformacijama koje se obično ponavljaju, i na taj način im dati vještine da ih prepoznaju“, kaže on.