Foto: Shutterstock
U 2024. godini izbori će zauzeti centralno mjesto širom Evropske unije, kao i u SAD-u i Rusiji.
Evropska unija očekuje izbore početkom juna, a mnoge od sadašnjih rasprava koje se vrte oko migracija, proširenja ili proračuna ostat će i dalje goruća pitanja, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, APA, ATA, Belga, BTA, dpa, EFE, FENA, MIA, STA, TASR u okviru European Newsrooma.
Početak godine obilježava belgijsko predsjedanje Vijećem Evropske unije te vanredni summit Vijeća Evropske unije.
Ali, šta je u fokusu zemalja?
Od 1. januara Belgija će od Španije preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a. To će biti glavni fokus savezne nacionalne vlade. Sa postignutim političkim dogovorom o Paktu o migraciji i azilu i vjerovatnim parlamentarnim odobrenjem proračunskih pravila bloka, ministri smatraju da imaju veliku odgovornost na evropskoj pozornici. Belgija će tokom predsjedanja također morati pripremiti raspravu o budućem proširenju.
Španija će, završavajući svoje predsjedanje, 2024. godinu započeti sa novopokrenutom lijevom vladom koju je bilo teško formirati. Kako bi deblokirao upravljanje, premijer Pedro Sánchez prihvatio je zakon o amnestiji onih koji su uključeni u proces katalonske neovisnosti, koji imaju nerješene račune sa pravosuđem. Ova amnestija će postaviti politički dnevni red za 2024. godinu. Evropska komisija je već izjavila da će provesti provjeru usklađenosti sa vladavinom prava.
Španija se također suočava sa mogućim povratkom bivšeg katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta u zemlju i potencijalnim protestima koje bi to moglo izazvati.
Izbori, izbori, izbori
Između 6. i 9. juna građani 27 država članica Evropske unije izaći će na birališta i glasati na evropskim izborima. Mnogi očekuju oštar pomak udesno u Evropskom parlamentu.
U Francuskoj postoji opasnost da tema migracija bude u središtu kampanje za evropske izbore, koji će također poslužiti kao test, dvije godine nakon drugog petogodišnjeg mandata predsjednika Emmanuela Macrona. U raspravi će se sukobiti krajnje desna stranka Rassemblement National (National Rally), koju podržava Marine Le Pen i koja se općenito protivi imigraciji, protiv Renesanse koja sa nekoliko centrističkih stranaka podržava Macrona. Renaissance je morao napraviti ustupke desnici kako bi dobio uravnoteženiji, ali još uvijek kontroverzan zakon o imigraciji koji je u parlamentu usvojen 20. decembra.
Osim politike, Francuska je domaćin Olimpijskih igara od 26. jula do 11. augusta, a također se planira ponovno otvaranje katedrale Notre-Dame u Parizu 8. decembra.
Španija bi se mogla suočiti sa sličnom sudbinom: desna opozicija mogla bi pokušati EU izbore pretvoriti u prvi plebiscit za novoformiranu vladu. Kontrola neregularne migracije, nedostatak pristupačnog stambenog prostora, visoka nezaposlenost mladih ili kontrola javnog deficita bit će na stolu u Španiji 2024. godine.
Kampanja za evropske izbore u Sloveniji vrlo će vjerovatno biti usmjerena na pitanja koja najviše tište građane: uz troškove života i inflaciju koja je trenutno jedna od najviših u eurozoni, to će sasvim sigurno uključivati migracije, (ne)funkcioniranje schengenskog prostora, kao i teme poput pomoći Ukrajini i stajališta EU u pogledu rješavanja bliskoistočnog sukoba.
Osim evropskih izbora, vanjskopolitički važan događaj obilježit će američki predsjednički izbori 5. novembra 2024. godine. Ako bi Donald Trump ponovno bio izabran, neki govore da bi američka podrška Ukrajini mogla biti smanjena, što bi išlo na ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Upitno je mogu li i žele li Evropljani dugoročno pružiti dovoljno podrške Ukrajini bez SAD-a kako bi se suprotstavili Putinovim ekspanzionističkim nastojanjima.
U Ukrajini su predsjednički izbori, koji su prvobitno planirani za početak marta, otkazani zbog nastavka ratnog stanja jer rat sa Rusijom još uvijek traje. Početkom novembra predsjednik Volodymyr Zelensky istaknuo je “da izbori sada nisu primjereni”.
Međutim, Rusija će održati svoje predsjedničke izbore u martu 2024. godine. Putinovi protivnici stalno se žale da izborna komisija odbija registraciju kandidata tvrdeći formalne pogreške, poput nedavne inicijative novinarke Yekaterine Duntsove, koja je protiv Kremlja. Smatra se izvjesnim da će Putin izaći kao pobjednik u svojoj petoj predsjedničkoj utrci. Ruski predsjednik specifično je izmijenio ustav kako bi se mogao ponovno kandidirati, a prema trenutnoj verziji ustava, 71-godišnjak se posljednji put može kandidovati 2030. godine.
Izbori u zemljama širom Evrope
Osim nadolazećih evropskih izbora, mnoge evropske zemlje pozivaju svoje građane da glasaju i na izborima u svojim zemljama.
U Španiji će se regionalni izbori održati u Galiciji koja je uporište Partido Popular (PP) i u Baskiji koja je dom stranaka koje podržavaju premijera Sáncheza.
U Belgiji će građani glasovati na saveznim i regionalnim izborima. U oktobru će građani po drugi put biti pozvani na glasanje na lokalnim izborima.
Rumunija je pred netipičnom izbornom godinom. U 2024. godini građane očekuju četiri vrste izbora – predsjednički, parlamentarni, lokalni i evropski izbori.
I u Slovačkoj će 2024. biti važna godina u smislu unutrašnje politike. Građani će na proljeće nakon pet godina birati novog šefa države.
Alpska republika Austrija poziva građane da izađu glasati na državnim i lokalnim izborima. Zemlja će također izabrati novi parlament 2024. godine.
Njemačku također čeka nekoliko izbora, među kojima su regionalni izbori na kojima će se birati državni parlamenti, zatim izbori okružnih i općinskih vijeća te gradonačelnika.
Osim politike, Njemačka će biti domaćin Evropskog prvenstva u rukometu i nogometu u januaru, odnosno julu/augustu.
Sjevernu Makedoniju iduće godine čekaju i predsjednički i parlamentarni izbori. Predsjednički izbori održat će se 24. aprila, a potencijalni drugi krug očekuje se uz parlamentarne izbore 8. maja.
Zeleno svjetlo za proširenje EU znači domaće restrukturisanje
Zemlje koje imaju status kandidata imaju za cilj dalje utrti svoj put da postanu države članice.
U Sjevernoj Makedoniji, na primjer, napori uključuju ustavne amandmane kako bi se manjine uključile u preambulu. Zemlja također ima za cilj provesti reforme koje se odnose na vladavinu prava, javnu upravu ili zaštitu pripadnika manjinskih zajednica.
Na summitu Vijeća EU-a u decembru zaključeno je da je EU spremna dovršiti početnu fazu pristupnih pregovora sa tom zemljom – čim se provede obaveza usvajanja ustavnih amandmana. No, ovaj amandman za sada ostaje blokiran u Saboru, a mogući pomaci očekuju se tek nakon izbora.
Bosna i Hercegovina (BiH), koja je prije godinu dana dobila status kandidata, iz 2023. godine izlazi s uslovnim zelenim svjetlom za otvaranje pregovora, onda kada se postigne potrebni nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Komisija će o tome izvijestiti Vijeće EU-a do marta 2024. godine. Da bi mogla pregovarati, zemlja mora početkom sljedeće godine usvojiti reformske zakone kojima bi se ojačala borba protiv korupcije, izgradila pravna sigurnost i pružili argumenti da zemlja napreduje u provedbi 14 ključnih prioriteta.
S druge strane, evropski čelnici pozvali su vlasti entiteta RS da povuku sporne zakone zbog kojih će BiH nazadovati po pitanju temeljnih sloboda. Zabrinjavajući je zakon koji inkriminira klevetu, kao i zakon o “stranim agentima” koji predviđa poseban nadzor za nevladine organizacije koje se financiraju iz inostranstva.
Iduće godine Albaniju čeka otvaranje pregovora za prvu grupu poglavlja. U decembru je zemlja završila proces screeninga usklađivanja zakonodavstva s Evropskom unijom kao prvu fazu pregovora koji su otvoreni u julu 2022. godine. Premijer Edi Rama smatra brzi napredak prema EU neposrednim izazovom, naglašavajući da Albanija danas posjeduje preko 50 posto kapaciteta da se smatra spremnom za članstvo u Evropskoj uniji. Cijeneći rad albanskih pregovarača, istakao je kako “smo još uvijek na početku procesa”.
Ulazak u Eurozonu i Schengen
Rumunija se nada da će riješiti schengenski dosje sljedeće godine, nakon što nije uspjela postići ovaj cilj 2023. godine, budući da Austrija nije promijenila svoje stajalište nakon svog veta izraženog 2022. Nakon Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove (JHA) početkom decembra, rumunski zvaničnici objavili su da je Austrija ublažila svoje stajalište i pristala na ulazak Rumunije u schengenski prostor za zračni promet.
Plan Bugarske bio je da se pridruži Eurozoni 2024. godine. Međutim, u februaru 2023., tadašnja vršiteljica dužnosti ministra financija Rositsa Velkova izjavila je da zemlja nije ispunila sve obveze koje je preuzela ulaskom u mehanizam tečajeva EU (ERM II) i kriterij inflacije. Zbog toga je pomaknula ciljni datum pristupanja na 1. januara 2025. godine.
Bugarska je usvojila akcijski plan za prelazak sa valute bugarskog leva. Upravni odbor u kojem euroskeptici igraju ključnu ulogu prikupio je dovoljno glasova za peticiju za referendum kojim se od Bugara traži da podrže zadržavanje leva kao jedinog zakonitog sredstva plaćanja do 2043. godine. Broj glasova koji podupiru inicijativu učinio je referendum neizbježnim, ali početkom jula Parlament ga je odbio, tvrdeći da je formulacija pitanja neustavna. Nacionalna i desno orijentisana stranka Vazrazhdane prenijela je pitanje na Ustavni sud gdje je slučaj još uvijek u toku.
(Vijesti.ba / FENA)