Bubašvabe preživljavaju skoro sve – otkinut ud, napade bakterija, otrove. Mogu da jedu apsolutno sve i da prežive u nemogućim uslovima, bez obzira radi li se o hladnoj ili toploj klimi, oni mogu preživjeti na svim područjima.
Postoji i mišljenje da bi bubašvabe jedine uspjele preživjeti nuklearnu katastrofu, ali mnogi naučnici se ne slažu sa tom tvrdnjom. Iako su odbojne većini ljudi, u kineskoj medicini se smatra da imaju iscjeljujuća svojstva, a ekstrakt etanola iz njih se koristi u lijekovima za zarastanje rana.
Takođe (neke) bubašvabe imaju neke baš zaimljive stvari o sebi: one mogu da prežive skoro mjesec dana bez hrane. Bez vode bubašvabe mogu da prežive dvije nedjelje. Bez glave mogu preživjeti čak cijelu nedjelju, da drže dah do 40 minuta i da trče do 4,8 km/h.
Razlog njihove otpornosti su otkrili naučnici sa univerziteta Normal iz Kine. Voditelj studije je bio Sheng Li, a stručnjaci su proučavali DNK američke bubašvabe (Periplaneta Americana).
Otkrili su kako bubašvabe imaju grupu gena koji im omogućavaju da osjete miris hrane, posebno one fermentisane. On takođe posjeduju unutrašnji sistem detoksikacije koji ih štiti kada pojedu otrovnu hranu. Osim toga, imaju jak imunološki sistem.
Američke bubašvabe na području SAD-a su stigle iz Afrike u 17. vijeku imaju krila i duge su nekoliko centimetara. Možete ih naći svuda jer su veoma otporne i brzo se razmnožavaju.
U pređašnjim proučavanjima otkriveno je kako bubašvabe imaju 500 čulnih pupoljaka zbog čega imaju raznoliku ishranu i mogu se prilagoditi bilo kojoj sredini u kojoj žive.
Odnosno kako su utvrdili kineski naučnici, bubašvabe imaju masivni genom, a DNK objašnjava zbog čega su ženke toliko plodne. Kada su pod stresom, ženke bubašvabe mogu da izlegnu neoplođena jaja koja će se izleći u procesu koji se naziva partenogeneza (embrionalno razviće organizma iz neoplođene jajne ćelije) iliti “djevičanska reprodukcija”. Tim kineskih stručnjaka, na čelu sa doktorkom Šuaji Zan, otkrio je gene koji objašnjavaju kako se ovo događa.
Osim toga, bubašvabe imaju sposobnost regeneracije. Ako izgube nogu, ona će im ponovno porasti. Naučnici istražuju vezu između sposobnosti regeneracije sa ekstraktom etanola koji se koristi za zarastanje rana i obnavljanje tkiva kod ljudi.
Međutim, usprkos njihovoj otpornosti, i na njih nepovoljno djeluje globalno zagrijavanje. Stručnjaci se nadaju kako će daljim proučavanjem ovih zagonetnih insekata moći bolje kontrolisati njihov broj i u isto vrijeme naučiti nešto više o njihovim supermoćima.