Foto: EPA
Bogate države najodgovornije su za globalno zatopljenje, a još nisu ispunile obećanje iz 2009. godine da će zemljama u razvoju pomoći da se nose s posljedicama rasta temperatura.
Prava je “farsa” što razvijene zemlje u 10 godina nisu uspjele ispuniti obećanje da će izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje za zelenu tranziciju zemalja u razvoju, poručio je predstavnik Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Achim Steiner.
Bogate države najodgovornije su za globalno zatopljenje, a još nisu ispunile obećanje iz 2009. godine da će zemljama u razvoju osigurati 100 milijardi dolara godišnje kako bi im pomogle da se nose s posljedicama rasta temperatura na Zemlji, prenosi Hina.
“Bit ću posve iskren – to je farsa”, rekao je Steiner na marginama sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka grupe 20 vodećih razvijenih i ekonomija u razvoju G20 u Indiji.
“Mislim da bi se mnoge zemlje trebale zapitati je li možda jedna od najtragičnijih grešaka u istoriji što 10 godina od tog obećanja najava o 100 milijardi dolara pomoći još nije pretočena u djelo”, naglasio je dužnosnik UNDP-a.
Upozorio je da članice G20 moraju donijeti odluku o restrukturiranju duga siromašnih.
“Moramo razmotriti mogućnost otpisa dijela duga, njegovog reprogramiranja i restrukturiranja”, kazao je Steiner, naglasivši da 52 zemlje u razvoju već imaju ogromnih problema s vraćanjem duga ili bi uskoro mogle ostati bez novca.
Skroman rast i visoke kamatne stope
Otpis 30 posto vanjskog duga tih zemalja iz 2021. godine mogao bi im kroz osam godina uštedjeti 148 milijardi dolara, naglasio je UNDP u izvještaju objavljenom ranije ove sedmice.
Njihove finansijske obaveze prema privatnim kreditorima smanjile bi se za 66,4 milijarde dolara, prema multilateralnim zajmodavcima za 44,2 milijarde dolara, a prema bilateralnim zajmodavcima za 38,9 milijardi dolara, izračunali su u agenciji UN-a.
Grupi zemalja koje ne uspijevaju ispunjavati finansijske obaveze pridružile su lani Ukrajina, Šri Lanka i Gana. Tunis, Pakistan i Egipat svrstali su se u međuvremenu u grupu onih zemalja koje su zatražile pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
“Brojnim [zemljama u razvoju] problem nije ekonomija koja ne bilježi rast, već činjenica da im skroman rast i visoke kamatne stope u 2023. i 2024. godini neće ostaviti dovoljno fiskalnog ili monetarnog prostora da ublaže krize”, naglasio je UNDP u izvještaju.
Čak 82 posto vanjskog javnog duga prosječna zemlja u grupi najranjivijih duguje bilateralnim i multilateralnim kreditorima, poput drugih zemalja i MMF-a ili Svjetske banke, pokazao je UNDP-ov izvještaj.