Jedan od razloga zašto su lijekovi najskuplji u Bosni i Hercegovini je stopa PDV-a.
Naime, stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini je 17 posto, u Hrvatskoj nema PDV-a na lijekove, u Srbiji iznosi 7 posto, a u Crnoj Gori 5 posto, uz nula posto za lijekove na recept. Tu su i marže, koje su opet najviše u regiji. Pravilnik o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu oblikovanja cijena, koji je na snazi od 2017. godine, napravljen je na štetu građana Bosne i Hercegovine jer maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH iznosi osam posto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori šest posto.
Maloprodajna marža u Republici Srpskoj iznosi 20 posto, u Federaciji BiH 25 posto, u Crnoj Gori 18 posto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane marže. Pa tako za lijek čija je cijena 1000 KM ljekarna u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, u Federaciji BiH 250 KM, u Crnoj Gori 180 KM, u Hrvatskoj 100 KM, a u Srbiji samo 15,60 KM, piše Večernji list BiH.
Građani Bosne i Hercegovine plaćaju najviše cijene lijekova u regiji, a odgovornost za to snose sve razine vlasti. Jedan od razloga je zakonska regulativa u interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca ljekarni. Analizu pod nazivom “Realna cijena lijekova” uradila je udruga građana “Misli dobro”.
Ogromni iznosi
Problem s cijenama nastao je početkom 2017. godine, kada je na snagu stupio pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH kojim je predviđeno da je maksimalna marža na lijekove u BiH 8 posto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori 6 posto. Ništa bolja situacija nije ni s regulativom koja se donosi na razini entiteta i županija, a koja je također, u odnosu na regiju, uglavnom na štetu građana BiH i najviše pogoduje lancima maloprodajnih ljekarni, piše Večernji.ba
Maloprodajne marže koje su definirala nadležna ministarstva zdravstva Republike Srpske i BiH su fiksne i iznose 20 odnosno 25%, dok su te marže u Crnoj Gori 18%, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane tako što je, ako je lijek skuplji, propisana marža je manja. Devet od trinaest promatranih najprodavanijih lijekova u BiH najskuplji su u regiji, a odgovornost za to snose sve razine vlasti. Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1000 KM ljekarna u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, u Federaciji 250 KM, u Crnoj Gori 180 KM, Hrvatskoj 100 KM, dok u Srbiji svega oko 15 KM.
Ako imamo tržište lijekova od 750 milijuna maraka, ako samo pet posto uspijemo smanjiti cijenu lijeka, znači da smo 35 milijuna maraka uštedjeli građanima BiH. Tu je i pitanje PDV-a. Sve preporuke će biti javno dostupne – izjavio je Saša Stevanović, doktor ekonomskih znanosti, koji je sudjelovao u ovoj studiji. Nažalost, stanje bi uskoro moglo biti i gore. Naime, zbog poremećaja na globalnom tržištu moguće su i više cijene lijekova u BiH, a porast cijena mogao bi ovisiti i o najavama iz RS-a.
Suglasnost dviju agencija
Uspostava entitetske agencije za lijekove može značiti udar na džep građana. Tako bi veledrogerije koje registriraju i stavljaju u promet lijekove trebale suglasnost dviju agencija zbog registracije lijeka u oba entiteta. To bi zakompliciralo registraciju, ali i iziskivalo dvostruko više novca.
Neće ga ukalkulirati u cijenu lijeka smo u jednom entitetu, nego u oba jer, kad bi ga ukalkulirali u cijenu lijeka u jednom entitetu, onda bi, po načelu otvorenih ponuda natječaj itd., ovi iz drugog entiteta bili isključivi dobavljači jer bi tamo lijek bio jeftiniji, tako da bi u konačnici ispaštali građani iz RS-a i FBiH – kazao je za BHRT Dragan Stevanović, internist.
Iz Agencije za lijekove BiH negiraju mogućnost da se osnuje entitetska agencija.
Što se tiče entitetske agencije, stava smo da ona neće zaživjeti, samim time, bespredmetno je diskutirati dalje o toj temi – kazali su.
Dok jedni najavljuju, drugi negiraju tu mogućnost, građani strepe od novih poskupljenja ionako skupih lijekova.
Za građane u entitetu RS vjerojatno bi došlo do porasta cijena lijekova jer svaki taj uvoznik koji je registriran za teritorij BiH mora se registrirati na teritoriju agencije za lijekove BiH, pa bi onda on možda morao ići na registraciju te entitetske agencije – kazala je za BHRT Zahida Binakaj, članica Nadzornog tijela Agencije za lijekove BiH.
Koliko je ovo pitanje važno, govori i primjer onkoloških pacijenata koji za lijekove izdvajaju tisuće maraka. Verica Tadić iz Udruge “Iskra” kaže da jedan član, koji je onkološki bolesnik i ima metastaze u kostima, putuje u Srbiju kako bi kupio lijek vrijedan 4400 KM.
Taj lijek u BiH stoji 6000 KM. Samo na jednoj kutiji razlika u cijeni je 1600 KM. Ta kutija dovoljna je pacijentu za mjesec dana – ilustrirala je Tadić samo jedan od problema s kojima se susreću onkološki bolesnici.