U prvoj polovici 2020. u europskim solarnim elektranama i vjetroelektranama proizvedeno je više od petine energije
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora je u nekim europskim zemljama bila i veća, pa je tako Danska u prvoj polovici ove godine čak 64 posto svoje energije proizvela iz energije sunca i vjetra, a slijedile su je Irska (49 posto) i Njemačka (42 posto), navodi se u izvještaju nezavisnog energetskog think tanka Ember koji je analizirao podatke iz 48 država koje čine 83 posto sveukupne proizvodnje električne energije.
U polugodišnjem izvještaju koji je krajem srpnja objavio istraživački centar Ember, navodi se kako su svi obnovljivi izvori energije – uključujući vjetar, solarnu energiju, hidroelektrane i bioenergiju, po prvi put nadmašile proizvodnju fosilnih goriva. U razdoblju od siječnja do lipnja proizveli su 40 posto električne energije EU-a, dok su fosilna goriva doprinijela s 34 posto.
Energija sunca i energija vjetra zaslužni su za proizvodnju jedne desetine energije tijekom prve polovice 2020. / Izvor: EMBER
No, iako je u državama članicama EU-a ostvaren jedan od najvećih porasta udjela energije vjetra i sunca, ovi su izvori zaslužni za proizvodnju svega jedne desetine energije tijekom prve polovice 2020., a riječ je o porastu od 14 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Zemlje širom svijeta sada su na istom putu – gradnjom solarnih elektrana i vjetroelektrana nastoji se nadomjestiti proizvodnja električne energije u elektranama na ugljen i plin“, kaže Dave Jones, analitičar Embera.
U prvoj polovici 2020. u europskim solarnim elektranama i vjetroelektranama proizvedeno je više od petine energije / Izvor: EMBER
Udio proizvodnje energije iz ugljena sve niži
Prošle godine zabilježen je rekordni pad proizvedene električne energije iz ugljena od tri posto. Djelomično zbog pandemije COVID-19, proizvodnja energije u elektranama na ugljen u prvoj se polovici 2020. godine dodatno smanjila i to za čak 8,3 posto. U državama članicama EU-a zabilježen je još veći pad, odnosno proizvodnja energije iz ugljena smanjila se gotovo za trećinu.
Unatoč tome, u elektranama na ugljen je u prvih šest mjeseci ove godine proizvedena još uvijek trećina svjetske električne energije, a stručnjaci upozoravaju na potrebu još drastičnijeg smanjenja upotrebe fosilnih goriva kako bi se ograničilo djelovanje klimatskih promjena.
„Kako bismo uspjeli zadržati porast globalne temperature ispod 1,5 °C, proizvodnja energije iz ugljena u ovom desetljeću svake godine treba pasti za 13 posto“, dodaje Jones. „Činjenica da je tijekom pandemije COVID-19 proizvodnja energije iz ugljena u svijetu pala samo za 8,3 posto pokazuje koliko smo još uvijek daleko od postavljenog cilja.“
Veći dio porasta udjela obnovljivih izvora energije ostvaren je zahvaljujući projektima solarnih elektrana i vjetroelektrana izgrađenih 2019. godine, a u izvještaju se naglašava kako bi se njihov broj u skoroj budućnosti mogao znatno smanjiti pod utjecajem pandemije COVID-19. Budući da je zbog pandemije odgođena realizacija mnogih projekata obnovljivih izvora energije, Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency – IEA) predviđa se da će se globalni kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ove godine smanjiti za čak 13 posto, što bi bila najniža razina još od 2015. godine.
Cijena energije iz obnovljivih izvora energije je sve niža / Izvor: EMBER
U izvještaju istraživačkog centra Ember ističe se kako se to može spriječiti ubrzavanjem zelene energetske tranzicije, jer bez ulaganja u obnovljive izvore energije kao dijela zelenog plana gospodarskog oporavka, „energija sunca i vjetra borit će se za postizanje razine rasta potrebnog u ovom desetljeću kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupnjeva.“
„Imamo rješenje koje uspješno djeluje, no jednostavno se ne događa dovoljno brzo“, zaključuje Jones.
S.F. / Ekovjesnik