Iako je u pitanju jedan od najprepoznatljivijih simbola očuvanja vrsta, napori da se zaštite džinovske pande nisu uspeli da doprinesu očuvanju velikih sisara koji sa njima dele staništa, navodi se u najnovijem istraživanju koje je pokazalo drastično opadanje broja leoparda i drugih predatora.
Džinovske pande su osvojile srca ljubitelja životinja širom sveta i slike stvorenja sa crnim flekama oko očiju koja jedu bambus su postale neka vrsta simbola globalnih napora da se zaštiti biodiverzitet.
Od kada su pokušaji očuvanja počeli, vlasti u Kini su krenule u obračun sa lovokradicama, zakonom zabranile trgovinu krznom pande i odredile desetine zaštićenih staništa.
Smatra se da je ova strategija jedan od najambicioznijih i najozbiljnijih programa za očuvanje vrsta od izumiranja, i da je urodila plodom.
Pande su 2016. skinute sa liste ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), iako su označene kao „ranjiva“ vrsta.
Ali, novo istraživanje koje je u ponedeljak objavljeno u časopisu Priroda, ekologija i evolucija je bacilo sumnju na ideju da će napori da se zaštite pande automatski pomoći i drugim životinjama koje žive na njihovoj teritoriji.
Istraživači su otkrili da su leopardi, snežni leopardi, vukovi i azijski divlji psi gotovo nestali iz većine zaštićenih područja za džinovske pande od 1960-tih.
Ova otkrića „ukazuju na to da pokušaji očuvanja džinovskih pandi nisu dovoljni i za zaštitu nekih vrsta velikih mesoždera“, kaže vođa istraživanja Šeng Li sa Univerziteta u Pekingu.
Kako navodi Euronjuz, autori istraživanja su uporedili podatke od 1950-tih do 1970-tih sa informacijama koje su prikupljene sa blizu 8.000 kamera između 2008. i 2018, i otkrili su da su leopardi nestali iz 81 odsto rezervata za džinovske pande, snežni leopardi iz 38 odsto, vukovi iz 77, a azijski divlji psi iz 95 odsto.
Predatorima preti opasnost od lovokradica, seče šuma i bolesti, zaključuje se u studiji. Autori su naveli da je ključni izazov u tome što pande borave i imaju dom na oko 13 kilometara kvadratnih, dok ove četiri vrste velikih mesoždera prelaze područja od preko 100 kvadratnih kilometara.
Šeng Li je za agenciju AFP rekao da su pojedinačni rezervati za pande, koji obično zauzimaju površinu između 300 i 400 kilometara kvadratnih, previše mali da bi mogli da doprinesu „održivosti populacije velikih mesoždera kao što su leopardi i azijski divlji psi“.
Prema njegovim rečima, očuvanje pandi je pomoglo zaštiti drugih životinja kao što su mali mesožderi, fazani i ptice pevačice.