Povratak “Islamske države”

“Islamska država” ponovo se vraća na scenu sve učestalijim napadima, samoubilačkim atentatima i oružanim sukobima u Siriji i Iraku. Džihadisti profitiraju od korone i sukoba u regiji.

Na sjeveru Iraka gori. Gusti oblaci dima dižu se iznad polja pšenice, koja su zapalili pripadnici terorističke paravojske – takozvane “Islamske države” (IS ili ISIS). Stanovništvo je prestrašeno. Poruka, koja mu je na ovaj način upućena, glasi da niko ne smije sarađivati s državnim vlastima.

Već sedmicama se povećava broj napada, detonacija eksplozivnih naprava i bombi, koje aktiviraju atentatori-samoubice raznoseći se i odvodeći sebe i druge ljude u smrt. Takav jedan slučaj zabilježen je 28. aprila. Bombaš samoubica krenuo je prema sjedištu tajne službe u Kirkuku, na sjeveru Iraka. Kad su čuvari primijetili da se približava, aktivirao je bombu prije nego što je stigao do zgrade. Teroristi su prije toga napadali prvenstveno u noćnim satima i u udaljenijim krajevima. Napad u Kirkuku označio je promjenu njihove strategije.

1. maja su teroristi IS-a direktno napali borce jedne iračke paravojne jedinice sjeverno od Bagdada. U tom napadu život je izgubilo deset članova takozvanih Jedinica narodne mobilizacije (PMU). Ali ono, što je bilo novo,  je to da je IS napao PMU s raznih strana. A postavio je i bombe na cesti koje su predstavljale smrtnu zamku za jedinice koje su kao pojačanje pokušale priteći u pomoć napadnutim saborcima.

Za Sema Hellera, takvi koordinirani i složeni napadi pokazuju kako je IS „teroristička organizacija koja je očito povratila svoju snagu”. Ovaj savjetnik nevladine organizacije International Crisis Group iz Bejruta prati kretanja na Srednjem Istoku. U svojim izvještajima on primjećuje da IS sve češće ima duže vojne okršaje s iračkim snagama sigurnosti, kao i da vodi složenije operacije, za razliku od ranijih asimetričnih napada.

Oni, koji su proglašeni mrtvima, žive duže

Prije samo 14 mjeseci je u bitci kod Bakua u martu 2019. godine teroristički kalifat izgubio posljednji djelić svog teritorija. U oktobru prošle godine američki specijalci su u sirijskoj provinciji Idlib nedaleko od turske granice ubili samoproglašenog kalifu tzv. “Islamske države”.

Ali 20. januara ove godine je u izvještaju UN-a podnesenom Vijeću sigurnosti u prvoj rečenici upozoreno da je Islamska država “ponovo prisutna” kako u Siriji tako i u Iraku i to u vidu “sve odvažnijih napada”. IS se u Siriji reorganizirao kao podzemna mreža, slično nakon sloma u Iraku 2017. godine. “Oslobođeni odgovornosti i obaveze odbrane teritorija, pripadnici IS-a počeli su izvoditi veći broj napada u prethodno mirnim regijama”, pojasnili su autori UN-ovog izvještaja.

“IS je i dalje jedna od jačih terorističkih organizacija”, ocjenjuje stručnjak za terorizam Guido Steinberg u intervjuu za DW – također s obzirom na njene brojne ogranke širom svijeta. “Ali i ako uzmete u obzir samo IS u Siriji i Iraku, ova organizacija je jaka”, naglašava njemački stručnjak. “Prije nego što je IS započeo svoj veliki uspon 2013/2014. godine, 2010. je na raspolaganju imao samo oko 700 boraca. IS danas raspolaže sa 2.000 do 3.000 ljudi u Iraku i Siriji i to ukazuje koliko je opasan”.

Druge procjene polaze od znatno veće brojke. Krajem januara je američki specijalni američki izaslanik James Jeffrey rekao da u Siriji i Iraku djeluje od 14.000 do 18.000 terorista IS-a.

Teroristi puni para

Čini se da su teroristi i nakon pada kalifata finansijski dobro zbrinuti. Barem tako sugerira izvještaj generalnog inspektora američke vojske koji se odnosi na vojnu operaciju protiv IS-a Inherent Resolve (OIR) od 11. maja. U izvještaju se citira američko Ministarstvo financija koje je navelo da “IS ima pristup stotinama miliona dolara finansijskih rezervi”. Pored toga, “IS nastavlja generirati novac kriminalnim aktivnostima i lako ga premješta i transferira  po regionu putem kurira i drugih vršitelja financijskih usluga”.

Unatoč tome, izvještaj OIR-a definira aktivnosti IS-a kao “ustanak na niskom nivou”. Teroristička paravojska, kako se dalje navodi, nije u stanju zadržati osvojeni teritorij. Istovremeno onemogućava svima drugima da budu sigurni u regiji, ističe Dan Smith. “Danas IS djeluje više kao klasična gerila a mnogo manje kao samoproglašeni kalifat od prije pet godina”, nastavlja direktor SIPRI.

Korona kao saveznik džihadista

Džihadisti IS-a trenutno imaju dva saveznika: koronavirus i sukobe u regiji. Tek je u martu IS tražio od svojih pristalica da pojačaju napade. Vlade širom svijeta zauzete su borbom protiv COVIDa-19. Pandemija korone značajno je uticala na operaciju “Inherent Resolve”, navodi se u izvještaju OIR-a. Na primjer, Sirijske demokratske snage (SDF), koje čine pretežno kurdski borci, zaustavile su svoje vojne operacije. U Iraku su zamrznuti programi obuke za oružane snage, u koje je uključen i njemački Bundeswehr.

IS ima korist posebno od sukoba između Turske i Kurda na sjeveru Sirije, kao i između SAD-a i Irana. Oni su eskalirali početkom 2020. godine, nakon ubistva iranskog generala Sulejmanija – “jednog od najvećih neprijatelja IS-a”, napominje Dan Smith. Ovaj napad, u kojem je ubijen i general iračkih Jedinica narodne mobilizacije PMU, toliko je pogoršao odnose sa Sjedinjenim Državama da je u pitanje došlo i raspoređivanje američkih trupa u Iraku. Pored toga, stalno dolazi i do napada na američke objekte.

Povlačenje SAD

Kao rezultat toga, Sjedinjene Države napustile su četiri baze u Iraku i operišu samo iz dvije vojne baze.  Guido Steinberg kaže da Amerikanci više ne napadaju iračke snage sigurnosti tako intenzivno kao ranije i da to utiče na jačanje IS-a.

I u Siriji “Amerikance predstavlja samo nekoliko stotina vojnika”, primjećuje njemački stručnjak za borbu protiv terorizma. Steinberg je  zabrinut zbog toga, jer su “Amerikanci do sada itekako vodili računa o stranim ratnicima koji mogu postati opasnost izvan Iraka i Sirije“.

Takvu opasnost predstavlja i 2.000 stranih boraca IS-a, koji se nalaze u zatvorima SDF na sjeveru Sirije. Prije smrti, bivši šef IS-a Bagdadi izjavio je da je oslobađanje ovih zatvorenika glavni prioritet njegovih trupa. Sigurnosna situacija u zatvorima koje osiguravaju kurdski borci u jednom momentu je bila veoma upitna. Pogoršana je prošlog oktobra usljed turske invazije na kurdske regije na sjeveru Sirije. Već tada je stotine zarobljenika iskoristilo ratni haos da pobjegnu. Pošto kurdska samouprava mora uložiti više snage i resursa u sukob s Turskom, u zatvorima je na raspolaganju manje stražara. Od tada stalno dolazi do novih pokušaja bijega i izbijanja nereda.

IS je neprijatelj svih. Ali nije svima najveći neprijatelj. IS je u prošlosti profitirao od toga. Ne bi trebao dobiti priliku da to ponovo iskoristi.

Autor Matthias von Hein – DW