Ponedjeljak, 15 Juna, 2026

Slučajno, ali važno otkriće: Bijele gusjenice proždiru plastični otpad

Federica Bertocchini je naučnica s Instituta za biomedicinu i biotehnologiju u Cantabriji, a paralelno s naukom bavi se i pčelarstvom. Njen istraživački tim potvrdio je sklonost ličinki voskovog moljca da proždiru plastične vreće, piše CNN.

Na prvi pogled beznačajno stvorenje privuklo je pažnju naučnika 2017. godine kada je utvrđeno da može pomoći u uklanjanju plastičnog otpada koji zagađuje zemljište i vodu. Supstance kao što su plastika i polietilen teško se razgrađuju u prirodi i stvaraju jedan od najvećih ekoloških problema na svijetu.

Ključni su faktor mikrobi u crijevima

Naučnici su otkrili da bakterije u crijevima voskovog moljca mogu razgraditi opasne spojeve. Zapažanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society i moglo bi pomoći u pronalaženju učinkovitog sistema ekološkog razlaganja plastičnog otpada.

“Proces razgradnje temeljen je na sinergiji gusjenice i bakterija iz njenih crijeva koje razlažu plastični otpad”, kaže profesor biologije na kanadskom Brandon University Christophe LeMoine.

Mnoge životinje imaju crijevnu floru koja je korisna u zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi.

Slučajno otkriće

Ličinke crva u naučnoj zajednici su poznate kao štetočine jer se hrane voskom iz pčelinjih košnica. Njihove čudne sklonosti u prehrani slučajno je otkrio jedan pčelar iz Španije. Izbacio je nekoliko ličinki iz pčelinjeg društva i stavio ih u plastičnu vreću. Gusjenice su napravile rupe proždirući plastiku munjevitom brzinom.

Može li gusjenica riješiti problem?

Profesor LeMoine kaže da sićušna stvorenja ne mogu biti dugoročno rješenje u borbi s plastičnim otpadom. Prije nego što počne masovno razmnožavanje, trebalo bi utvrditi kako mikrobi iz probavnog sistema moljca djeluju na izvor zagađenja.

“Mikrobiom i domaćin djeluju zajednički tokom razgradnje plastike. Vjeruje se da više vrsta bakterija zajednički učestvuju tokom obavljanja procesa”, objašnjava profesor LeMoine i dodaje da bi trebalo riješiti još nekoliko zagonetki, prije nego što se ovo rješenje počne primjenjivati u borbi protiv zagađenja.

 
 

Povezane vijesti

I sama prisutnost ljudi može mijenjati ponašanje divljih životinja

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Prisutnost ljudi utiče na ponašanje životinja čak i kada ne mijenjaju njihova staništa. Novo istraživanje pokazalo je da divlje životinje ne reagiraju samo...

Mogu li solarne farme i farme usjeva koegzistirati?

Foto: Pexels Agrovoltaika je rastuće istraživačko područje Sa nedavnim bumom razvoja čiste energije, sve više poljoprivrednika u Sjedinjenim Američkim Državama je zainteresovano za izdavanje svojih polja...

Popular Articles