Dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima

U subotu se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, kada se sve svjetske vlade pozivaju na odgovornost za nekažnjavanje napada i nasilja nad novinarima.

Ujedinjeni narodi prije pet godina donijeli su odluku da se 2. studeni obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima.

Povodom tog dana predstavnik OESS-a za slobodu medija Harlem Desir istaknuo je potrebu za zaštitom novinara i kaznenim progonom osoba odgovornih za zločine počinjene nad novinarima.

“U velikom broju slučajeva imali smo priliku vidjeti da počinitelji zločina nad novinarima ostaju na slobodi. Na teritoriju država članica OESS-a u proteklih 25 godina ubijeno je približno 400 novinara, a razriješeno je manje od 15 posto slučajeva ubojstva novinara”, rekao je on.

Desir: Priznanje ubijenim novinarima

Statistički pokazatelji poput ovih dokaz su da vlade moraju pripisati veći značaj sigurnosti novinara, napominje Desir, podsjećajući da je samo tijekom ove godine dvoje novinara ubijeno u obavljanju dužnosti: Lyra McKee iz Sjeverne Irske i Vadim Komarov iz Ukrajine.

Predstavnik za slobodu medija također je odao priznanje novinarima ubijenima u proteklih nekoliko godina, a prisjetio se i ubijene Daphne Caruane Galizije, s čijom se obitelji susreo prilikom službenog posjeta Malti, te izrazio nadu da će tijekom istrage biti utvrđen identitet osoba odgovornih za njezino ubojstvo i da će te osobe odgovarati za svoja djela.

Među ubijenima je i Jan Kuciak, koji je stradao prošle godine u Slovačkoj, a u vezi s njegovim ubojstvom podignuta je optužnica protiv četiri osobe te je Desir izrazio nadu da će i u tom slučaju pravda biti zadovoljena.

“Izostanak kaznenog progona može dovesti do stvaranja okruženja u kojem je moguće proći nekažnjeno za takav čin, što bi moglo uzrokovati porast nasilja”, smatra Desir.

Napominje da je napredak u tom smislu moguć, dodajući da su države članice OESS-a usvojile važnu Odluku o sigurnosti novinara na sjednici Ministarskog vijeća, kojom se ističe potreba za borbom protiv nekažnjivosti zločina počinjenih nad novinarima.

Ubistvo Slavka Ćuruvije u Beogradu

Tom odlukom države članice pozivaju se na poduzimanje učinkovitijih mjera u cilju borbe protiv nekažnjivosti zločina počinjenih nad novinarima kroz inzistiranje na odgovornosti kao ključnom elementu u prevenciji budućih napada te poduzimanje mjera kojima se osigurava provedba brze, učinkovite i nepristrane istrage organa za provedbu zakona o nasilnim djelima nad novinarima i prijetnjama upućenim njima u cilju izvođenja krivaca pred lice pravde i pružanja prilike žrtvama da ostvare pristup odgovarajućoj zakonskoj zaštiti.

Desir je podsjetio na napredak ostvaren u predmetu u Srbiji, gdje je donesena osuđujuća presuda protiv pripadnika nekadašnjeg Resora državne sigurnosti odgovornih za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije 1999. godine.

“Ta je presuda dokaz da nema nekažnjivosti čak ni za zločine počinjene prije 20 godina. Vrlo je važno da do takvog napretka dođe i u mnogim drugim slučajevima nasilja nad novinarima”, zaključio je Desir u priopćenju OESS-a.

Predstavnik OESS-a za slobodu medija prati zbivanja u području medija u svih 57 država članica.

On pruža rano upozorenje u vezi s povredama slobode izražavanja i medijskih sloboda i promovira puno poštivanje obveza prema OESS-u o području slobode medija.

U 11 godina ubijeno 1.000 novinara

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) prošle je godine povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima priopćila da je od 2006. do 2017. godine u svijetu ubijeno 1.009 osoba koje se bave novinarstvom.

Na konferenciji održanoj u Bejrutu povodom 2. novembra 2018. godine rečeno je da u svijetu svakog četvrtog dana bude ubijen jedan novinar.

U izvješću koje su predstavili koordinatori UNESCO-a navedeno je kako je poražavajuće da 90 posto optuženih na kraju ne bude kažnjeno.

Upozoreno je da broj ubojstava novinara stalno raste upravo, zbog toga što napadači ne budu sankcionirani.

U izvješću UNESCO-a navodi se da državne vlasti, nevladine organizacije, udruge, mediji i druge relevantne institucije moraju poduzeti mnogo veće napore kako bi napadači na novinare bili kažnjeni.

Izvor: Agencije