Dodikovo doba je prošlo, kaže u intervjuu za Radiosarajevo.ba predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose i politički analitičar dr. Dušan Janjić.
Janjić za naš portal detaljno analizira odnose u Bosni i Hercegovini i regionu, s posebnim osvrtom na jačanje američke uloge na jugoistoku Evrope.
Razgovarao: Faruk Vele
“Amerika će završiti svoje poslove na Balkanu”, veli nam Janjić.
Zamrznuto društvo
Osvrnuvši se na stav specijalnog američkog izaslanika za Balkan Matthew Palmera, da je Daytonski sporazum podložan izmjenama, Janjić podsjeća da je on i do sada u više navrata dopunjavan i mijenjan.
Palmerovom stavu se, podsjetimo, ovih dana otvoreno usprotivio Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
“Evo samo Madridske smjernice, pa tzv. bonska ovlaštenja. Dakle, priča da je Daytonski sporazum u tekstu koji je usvojen u Daytonu “zakucan”, da je Sveto pismo, nije održiva. Uostalom, i Sveto pismo ima svoje tumačenje. Hoću da kažem da taj američki stav nije nikakva novina, osim što je novina da Amerika ima specijalnog izaslanika za Balkan i da su među njegovim prioritetima Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, da će se oni time baviti. To treba shvatiti kao ozbiljnu posvećenost. Da podsjetim da je Amerika stajala iza svih dosadašnjih pokušaja koji su propadali, kao “aprilski paket”, “butmirski proces” i slično”, govori Janjić.
U tom smislu, naglasio je da je BiH je zrela za reforme.
“Ovako kao je trenutno funkcionisanje njeno, to je zamrznuto društvo koje više ne može ni vladu da napravi! Očigledno da je insistiranje na nepromjenjivosti samog bazičnog dokumenta vodi ka insistiranju da se ne može promijeniti ništa… I onda smo mi došli do situacije da je vrijeme pregazilo odnose, a očigledna je borba, i tu sad spadaju i Dodik, ali i SDA i HDZ, tih stranaka koje s nikle na etnonacionalizmu da zadrže onaj monopol na predstavljanje svojih naroda”, ističe on.
Međutim, podvlačeći upravo ono što je nedavno kazao i sam Palmer, podsjeća da se američka i savremena politika zasnivaju na građaninu.
“Očigledno da se mora malo, kako bi rekli Amerikanci, pokazati kreativnosti i priznavanja realnosti, a to znači da se, na primjer, u izbornom sistemu, u ustavnom sistemu mora naći balans između predstavljanja naroda i entiteta, a unutar FBiH još i kantona, te, s druge strane, građana. I Amerika ima Kongres koji je sastavljen od Kongresa i Senata. Senat predstavlja države i narode. Bosna i Hercegovina ili će mijenjati svoju institucionalnu strukturu, ili će se, na kraju, kao društvo unutar sebe urušiti. A to može dovesti do etničkih skoba”, upozorava Janjić.
Vršljanje Rusije
Drugi važan aspekt snažnijeg američkog angažmana, onog što Janjić naziva novom američkom politikom, vidi i u činjenici da se, kako kaže, neće se tolerirati vršljanje Rusije na Balkanu.
“Kao i rad Rusije protiv interesa Evropske unije, Amerike i NATO. Odatle proističe oštar stav prema politici koju zagovara, moram da kažem, čak i HDZ, blokirajući ove procese, ali prije svega Milorad Dodik. I onda, naravno, slijedi Dodikova reakcija, jer on mora da brani svoju poziciju, ako ništa pred Moskvom. Vidjeli ste njegov najnoviji intervju, to je intervju namijenjen Moskvi”, podvlači naš sagovornik.
Amerika, s druge strane, razumije da ta priča o evropskoj budućnosti nerealna s obzirom da nema odgovarajućih uslova za reforme u zemljama kandidatima.
Jedan od blokirajućih uvjeta je neadekvatno izborno zakonodavstvo, ustavna rješenja, način kontrole ekonomije… Sve to, po Janjiću, Amerikanci sada žele da promijene.
“Pošto je njima jasno da reforme dugo traju, mora prvo da se definiše status u NATO-u. Time se stvara bezbjednosni spoljni okvir da se zaustave ovi procesi narušavanja koja vode ka mogućnoj obnovi sukoba. I drugo, da se zaustavi rusko miješanje u unutrašnje stvari BiH preko RS, ali i da se kontroliše Erdoganovo razigravanje politike preko SDA”, riječi su Janjića.
Prema Janjiću, još jedna element važan je u američkom suprotstavljanju Rusiji na prostorima Balkana.
Podsjeća da je prije nekoliko dana Velika Britanija donijela odluku da ide na izgradnju i primjenu strategije koordinacije svih elementa u suprotstavljanju ruskom utjecaju. Od ekonomskih, institucionalnih do vojnih.
“Ovo što radi Britanija, to će uskoro uraditi i Evropska komisija. Dakle, koordinacija svih elemenata u suprotstavljanju ruskom utjecaju”, veli predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose i politički.
Amerikanci – brži i robusniji
Šta to znači u kontekstu Balkana?
“Amerika će na tome insistirati na Balkanu. Ima jedna stvar. Američki rokovi su uvijek kraći od naših rokova. Njihovi rokovi su od do predsjedničkih izbora. To znači da će se od sada do februara jasno definisati strategije i svi elementi politike. A onda od februara 2020. kreće realizacija, bez obzira ko će biti predsjednik na izborima koji dolaze. Ta realizacija ide bez obzira ko će bit predsjednik i pobjednik na izborima koji dolaze. Ta realizacija koja se definiše do februara 2020. godine, ona će onda da traje. Mi vidimo i na primjeru Kosova, ako hoćete i Daytona, da nema odstupanja od američke demokratske politike. I dalje se i jedno i drugo, i Kosovo i BiH, smatraju nezavršenim poslovima Amerike. Amerika će završiti svoje poslove”, smatra Janjić.
Pitamo ga kakva bi mogla biti nova američka politika i u kojem će pravcu ići, te može li se to porediti sa poznatom šatl diplomacijom Richarda Holbrookea. Janjić podsjeća da je novi američki predsjednik “čovjek kraćeg živca”.
“Oni će biti efikasniji, brži, robusniji, nego što je bio možda demokrata Holbrooke. Ne možemo se porediti ličnosti Palemera i Holbrookea, ali politike možemo. Sadašnja republikanska politika, kao na unutrašnjem i na globalnom planu, na Balkanu i u BiH će biti robusnija, kraćeg praga tolerancije za neizvršavanje i vrlo spremna da stvari prevede na bezbjedonosno-vojni teren”, naglašava on.
Nadalje, podsjeća na ono što ja manje upadljivo kod nas – da Moskva je prije godinu i pol promijenila svoju politiku.
!Do prije godinu i pol i Srbiji, a vjerovatno i Miloradu Dodiku je (iz Moskve) kazano uradite sve da se ne širi NATO. Mi ne tolerišemo vaše članstvo u NATO-u. Crnoj Gori su, međutim, ranije dali saglasnost za članstvo u NATO-u pod usovom da nema raketa s bojevim glavama i da na njezinoj teritoriji nema više od 2500 stranih vojnika. Međutim, to se zaoštrilo, da bi prije godinu i pol i Vladimir Putin i Sergej Lavrov rekli: nema ni ulaska u EU! To je apsolutno jasno”, naglašava predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose.
Otuda, analizira, one poruke koje je Srbija dobila u Helsinkiju.
“Ako se 21. oktobra potpiše ugovor s Putinovom Evroazijskom unijom, to nije običan trgovački ugovor kako hoće da ga predstavi Ivica Dačić. Dakle, iz Brisela će poručiti: zaboravite EU, mi ćemo odgovoriti. Kako će odgovoriti? Pa mehanizmom koji će sada usavršiti u raspravi o Brexitu. Što si uzeo moraš da vratiš! Mi smo društva finansiranih, i Bosna i Srbija zadnjih 20 godina, opet u saradnji sa EU. Počevši od onih institucionalnih grantova, u slučaju Srbije 2,5 milijarde eura samo za administraciju. Ako Britanija mora da vrati 58 milijardi funti, moramo i mi. Onda se tu postavlja pitanje. Šta to ima prednost? Etnonacionalizam pojedinih vođa ili mogućnost društva da plati”, veli Janjić.
Što se Dodika tiče, Janjić naglašava on što je,vjeruje, njemu Moskva rekla:
“Moskva mu je rekla da vrši opstrukcije stabilizacije BiH s ciljem zaustavljanja EU i NATO-a. To je, nažalost, politika koju Beograd prati. U tom prostoru Dodik nekad bude lider, nekad bude pratilac. Ali, on je svakodnevna komponenta naših života, sugrađanin u Beogradu, profiter etnonacionalnog principa, ima dva državljanstva… Kod mene su tu postavlja ne samo moralo pitanje: “Ko si ti, kako možeš da voliš više drugu državu od svoje?!”, rekao je Janjić.
Dugme na Brčko
Vjeruje da će uskoro na scenu biti vraćeni stari modeli pritisaka moćnih država svijeta.
“Za Dodika će se ponovo uvesti onaj princip – do petka u ponoć ako ovo ne uradiš, Brčko izlazi iz RS, i to je kraj priče Mile Dodika. Dodik može uvijek da ide do jedne tačke, a ta tačka je očuvanje teritorijalnog entiteta ili veze unutar RS-a. Bez Brčkog nje nema. Svi znaju da je to dugme kada se pritisne Mile Dodik prihvata. Dodik protiv njega neće ići”, veli Janjić.
Iako Dodika vidi važnim i bokirajućim faktorom, jako je zabrinuto na ukupnim odnosima. Zato i polemike između HDZ i SDA vidi kao “novu dimenzija raspada”.
“Dokle može trajati BiH? Ako iko misli da će bilo ko u regiji ili EU, u Americi, tolerisati i finansiati ovako kako se ponašaju, vara se. Da kažu da njima ne treba vlada dok se ne dogovorimo oko kantona. Društvo koje nema vladu, to je kao brod bez posade. Bh. društvo će se ulupati i u unutrašnjem planu, u obnovu sukoba i retorike. Ja kad slušam političare iz BiH ja ne znam o čemu oni pričaju. To je neka realnost, metaideologija koja je izvedena iz bazičnih stavova Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i Slobodana Miloševića. To nema veze s upravljanjem procesima. Politika koja dođe dotle da političari ne upravljaju procesima, ali blokiraju i proizvode probleme, ne može dugo da traje. Zbog toga ja mislim da će intervencija (međunarodnih faktora, op.a.) biti dobro osmišljena, pripremljena i da će se dobrim dijelom odnositi na Hrvatsku koja mora mijenjati politiku. Plenkovćeva politika se mora mijenjati. Ali i na Srbiju”, zaključio je Janjić.
(Radiosarajevo)