Sudeći prema javnim oglasima za zapošljavanje u institucijama u BiH na svim nivoima, od oktobarskih izbora prošle godine do juče otvoreno je najmanje 500 radnih mjesta. Od tog broja, samo u sedamdesetak institucija na državnom nivou posao su u posljednjih nekoliko mjeseci dobile 153 osobe.
Znamo da nova vlast nije formirana, da je Parlament BiH u blokadi, da institucije još nisu dostavile u parlamentarnu proceduru ni izvještaje o radu za prošlu godinu i da budžet za ovu godinu nije usvojen pa se postavlja pitanje opravdanosti novih zapošljavanja.
Nemaju granice
Ako se ovome pridoda i činjenica da je jedan od uslova BiH na evropskom putu reforma javne uprave, koja podrazumijeva smanjivanje administracije, onda je pitanje o potrebi dovođenja novih ljudi na državne jasle još logičnije.
Ipak, jasno je da oni koji zapošljavaju na račun poreskih obveznika, nikome ne polažu račune, a u situaciji kad ne zasjeda Parlament BiH, o ovome ih ne mogu pitati ni parlamentarci.
Jasmin Emrić, poslanik Stranke demokratske aktivnosti u Predstavničkom domu BiH, ocjenjuje za Avaz da bi se ovim pitanjem Parlament BiH trebao što prije pozabaviti.
– U situaciji kad zapošljavanja nisu planirana kroz budžet, koji nije ni usvojen, jedino logično objašnjenje je da vlast na odlasku želi zaposliti što više svojih kadrova. Mi u Parlamentu BiH moramo tražiti objašnjenje i razloge za toliko zapošljavanje. Jer, ne mogu se načuditi da se i nakon toliko usvojenih planova o reformi i dalje povećava administrativni aparat i da pri tome nemaju nikakvih granica – kaže Emrić.
Prvi plan
I Saša Magazinović, poslanik Socijaldemokratske partije u Predstavničkom domu BiH, smatra da se blokada koristi za masovno uhljebljivanje kadrova bliskih vladajućim strukturama.
– Mi smo u Parlamentu potpuno isključeni iz svih procesa. Žalili smo se mnogo puta, jer nemamo informacija o EU integracijama niti nam se dozvoljava da damo svoj doprinos. I proces zapošljavanja, očigledno, prolazi na sličan način, sa ciljem da što manje osoba zna šta se dešava. Za mene je to znak da ne postoje problemi u finkcionisanju većine kad je njihov interes u pitanju, dok je opšti interes, od formiranja vlasti pa do konkretnog rada, potpuno u drugom planu – ocjenjuje Magazinović.
Damir Miljević, ekonomski analitičar, nimalo nije optimističan da će praksa zapošljavanja u birokratskom aparatu prestati.
– Dok god vlasti u BiH mogu naći novac da putem kredita, trezorskih zapisa i obveznica zadužuju porezne obveznike u BiH, dotle će oni nastaviti sa tom praksom. Pogotovo zato što Evropska unija nije raspoložena da zaustavi finansiranje kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) ili druge projekte zbog nepoštovanja obaveza – zaključuje Miljević.
Milioni maraka
Procjenjuje se da će nova zapošljavanja u institucijama koštati poreske obveznike nekoliko miliona maraka godišnje. S druge strane, zapošljavanja u realnom sektoru skoro da i nema, što zbog nerazvijene privrede i industrije, što zbog niskih plata, zbog čega, kao što je poznato, građani bježe iz BiH.
(Avaz)