Stručnjaci iz oblasti sigurnosti kažu da na saradnju s EUROPOL-om ne pristaju oni kantoni u kojima vladaju stranke čiji je cilj zaštita kriminala
Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn prilikom posjete Bosni i Hercegovini 28. marta ove godine iskoristio je priliku da ukaže kako se u našoj zemlji i najjednostavnije stvari pretvore u političke igre.
“Već dvije godine čekamo imenovanje kontakt-osobe za saradnju BiH i EUROPOL-a. Mislim da to ne bi trebao biti neki veliki problem, ali, evo, mi čekamo već dvije godine da se to i desi. Ne znam, ako dvije godine ne možete da imenujete kontakt-osobu za EUROPOL, onda je to simptomatično u smislu političke situacije koju treba unaprijediti”, poručio je komesar Hahn.
16 agencija
Bivši ministar MUP-a Kantona Sarajevo Nermin Pećanac ističe kako je proces uspostavljanja saradnje s EUROPOL-om postao politika i taktika.
– Umjesto da to radi struka, profesija, ovo je otišlo u politiku, odnosno u politikantstvo. Očigledno je da nikome ne odgovara da to profunkcioniše i da imamo svoju nacionalnu kritičnu tačku i svog oficira za vezu. Vrlo teško mi je objašnjavati šta znači saradnja s EUROPOL-om. Imate razmjene informacija, između ostalog, za najteža krivična djela, organizovani kriminal, terorizam, krijumčarenje ljudi i oružja, seksualno zlostavljanje djece, cyber kriminal, pljačke, razbojništva i ubistva i ne želite saradnju s takvim jednim centrom gdje biste imali sve podatke. Problem je kod naših ljudi koji to sprečavaju, jer bi morali davati informacije i odavde, iako ja mislim da manje-više na Zapadu imaju informacije o našim ljudima, samo je pitanje kada će ih iskoristiti, naglašava Pećanac.
Dodaje kako bi pojedini naši političari najviše voljeli da se BiH hermetički zatvori, da mogu “vladati u svojim dijelovima”.
– Saradnja s EUROPOL-om itekako diže stepen bezbjednosti i ona znači puno više od policijske saradnje. Naši se odriču onoga što bi svi željeli da imaju. Imate jedan apsurd, gdje više EUROPOL želi da sarađuje s nama nego mi s njima. Ljudi koji ovo sprečavaju su u funkciji zaštite vlastitog kriminala, jer ko bi htio sarađivati s EUROPOL-om, a bavite se kod kuće kriminalom? Vi znate da je BiH na čelu u Evropi po mnogim oblicima organizovanog kriminala. Na ovako malom prostoru, sa ovako malo stanovnika, mi imamo bezbjednosni sistem koji je tako rascjepkan, imamo 16 agencija i ne želimo saradnju s EUROPOL-om, jasan je on.
Konstatuje da onaj ko nešto ne želi, on će uvijek naći razlog.
– Sada je bio razlog MUP-a RS-a da ne želi da centrala bude u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH. Sa nekim pritiskom izvana su dogovorili da to bude Ministarstvo sigurnosti, što nema veze sa svrhom i ciljem. Ovdje više nema veze ni nacija ni vjera ni partija, ovdje su drugi kriteriji u pitanju, jednostavno se ne želi da imate bazu podataka. Ovdje bi tri stranke na vlasti željele da svaka ima svog oficira za vezu, koji će se obračunavati sa političkim protivnicima. Mi smo jedina zemlja u Evropi koja nema potpunu saradnju s EUROPOL-om. Dakle, problem je u politici koja nije spremna za pravu borbu protiv kriminala i korupcije, osim deklarativno pred izbore, zaključuje Pećanac.
Da je pitanje operativnog karaktera poprimilo politički, tvrdi i nekadašnji direktor FUP-a Zlatko Miletić. Na činjenicu da Zakon kaže da je kontakt-tačka u DKPT-u, a sporazum s EUROPOL-om da je ona u Ministarstvu sigurnosti, Miletić kaže da je djelimično ispravno “i jedno i drugo”.
– Sasvim je izvjesno da to sjedište treba biti pri Ministarstvu sigurnosti, a to je dogovoreno i u ovom zadnjem sporazumu iz 2018. godine koji, nažalost, nije potpisan od svih policijskih agencija. Koliko znam, nekoliko kantona to nije potpisalo i nadam se da će to uraditi u narednom periodu, jer nema ništa sporno ako su se već policijske agencije između sebe dogovorile da svih 14 predstavnika agencija sjedi na jednom mjestu. Dodatni problem za BiH je što se sada operativne informacije dostavljaju nezaštićenim putem i takvi predmeti padaju u zemljama Evropske unije, zato što ne koristimo sistem koji je u potpunosti zaštićen, podvlači Miletić.
Napominje kako u BiH nema dogovora ni o Interpolu.
– Ja mislim da naš oficir za vezu s Interpolom još nije otišao i još ne boravi tamo gdje treba. Ovo je ispolitizirano bez ikakve potrebe. Suština razmjene tih podataka je da policijske agencije budu što uspješnije u operativnom radu i to s politikom ne bi trebalo da ima nikakve veze, navodi Miletić.
Dodatni je problem, kaže, taj što je Zakonom o formiranju policijskih agencija iz 2008. godine rečeno da će se u budućnosti regulisati odnos između DKPT-a i lokalnih policijskih agencija.
– Međutim, MUP RS-a više oko toga ne pravi problem, s obzirom na to da bi u tom zajedničkom organu imali svog predstavnika koji bi direktno kontaktirao policijske službenike iz RS-a. Ovdje postoji problem u tri ili četiri kantona s hrvatskom većinom, jer ministri iz tih kantona nisu dali potpise na taj sporazum i Vijeće ministara ga ne može usvojiti, dodaje on.
Iz MUP-a RS-a nam kažu da je aneksom Operativnog sporazuma sa EUROPOL-om jasno definisana kontakt-tačka na adresi Trg BiH 1 u Sarajevu (adresa Ministarstva, op. a).
– Nažalost, Ministarstvo bezbjednosti BiH je još nije fizički uspostavilo iako je to zaduženje dobilo Privremenom odlukom Savjeta ministara BiH koja je takođe navedena u aneksu Operativnog sporazuma, kažu iz MUP-a RS-a.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH jučer nismo dobili odgovor na pitanje zašto sistem nije uspostavljen.
Branislav Pavlović iz DKPT-a ističe da je problem institucija u okviru koje će biti kontakt-tačka za saradnju s EUROPOL-om.
Sistem razmjene
– Nekada ranije, 2008, doneseni su određeni zakoni kojima je definisano gdje se nalazi osoba za saradnju s EUROPOL-om i koja agencija je zadužena za to. Između ostalog, kao i za saradnju s INTERPOL-om, SELEC-om i drugim međunarodnim organizacijama, tako je i za saradnju sa EUROPOL-om zadužena Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH. Nakon toga, 2013. godine donesena je privremena odluka po kojoj je uspostavljena zajednička kontakt-tačka za saradnju s EUROPOL-om u Ministarstvu bezbjednosti BiH. Međutim, na bazi te privremene odluke je potpisan i operativni sporazum o saradnji BiH s EUROPOL-om iako su zakoni i dalje ostali neizmijenjeni, kaže Pavlović.
Dodaje da se oprema potrebna za saradnju s EUROPOL-om nalazi u Direkciji i to je sistem za razmjenu informacija SIENA.
– Mi već imamo jako dobru saradnju sa svim zemljama članicama EUROPOL-a, kao i sa samim EUROPOL-om i razmjenjujemo informacije između naših policijskih tijela u BiH i drugih policijskih tijela zemalja članica EUROPOL-a, kao i samih organizacionih jedinica EUROPOL-a, navodi on.
https://www.youtube.com/watch?v=9YjzAd2vjp8
PIŠE: ADEM DŽAFEROVIĆ
(Oslobođenje)