Maglić, Bjelašnica, Zelengora i Prenj su samo neki od mnogobrojnih uzdignutih dijelova Zemljine kore na području naše zemlje, koja je većim dijelom planinska. Nalazeći se u centralnom dijelu Balkanskog poluotoka, BiH i njene planine su kroz historiju bile na putevima raznih civilizacija koje su ostavile svoja obilježja. No, sve do modernog doba, niti jedna generacija nije svojim postojanjem ostavila neizbrisiv trag na klimatskim faktorima naše planete.
Kako povećanje prosječnih temperatura ima direktan uticaj na brže topljenje snijega i leda, te samim time promjenu cijele flore i faune, odnosno ekosistema planinskih predjela, planine se smatraju najranijim indikatorima klimatskih promjena. Upravo je to razlog zašto se, već 15 godina, 11. decembar obilježava kao Međunarodni dan planina. Cilj obilježavanja je želja za povećanjem globalne svijesti o važnosti planina, te isticanjem njihovog potencijala.
Topljenje glečera, kao još jedna od posljedica klimatskih promjena, ugrožava same planine, kao i svo njihovo stanovništvo, koje na svjetskom nivou dostiže brojku od čak milijardu ljudi. Pored stanovništva, visoki predjeli su dom i velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, a s njih nam dolazi i najveća količina slatke vode, skoro 70 posto.
Baš kao i svjetske i bosanskohercegovačke planine su ugrožene klimatskim promjenama.
Jedna od posljedica osjetna na našem području je svakako i povećani rizik od poplava, naročito u sjeveroistočnom dijelu BiH, gdje su tokom maja 2014. godine zabilježene najkatastrofalnije poplave u historiji zemlje.
Da bismo zaštitili naše planine i budućim generacijama ostavili Zemlju u kakvoj i sami imamo prilike uživati, moramo smanjiti naše ugljične otiske, odnosno količinu emisija CO2 koju proizvodimo na godišnjoj razini.
Suprotno generalnom mišljenju, postizanje ovog cilja nije nužno i uznemirujuće zahtjevno. Smanjenje potrošnje električne energije, šetnja ili korištenje bicikla umjesto automobila, korištenje obnovljivih izvora energije, ali i recikliranje su samo neke od jednostavnih navika čijom implementacijom možemo značajno pomoći planeti.
Stanje je, dakle, dosta alarmantno, a mi ne bismo htjeli da nam globalno zagrijavanje uništi neke od najljepših bh. dragulja, zar ne?