Vijest o novom poskupljenju goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini prošle sedmice uznemirila je građane jer je riječ o još jednom udaru na ionako male kućne budžete.
Od usvajanja akciza na gorivo došlo je do galopirajućih poskupljenja goriva, cijena transporta i drugih usluga, dok istovremeno vrlo malo se gradi od obećanih nekoliko stotina kilometara novih autoputeva i brzih cesta.
Sa oko 1,50 KM po litri goriva početkom 2016. godine stigli smo do “psihološke granice” od 2,50 KM u oktobru 2018.
Sekretar Udruženja za transport pri Privrednoj komori Federacije BiH Dijana Skender-Grebo izjavila je za Radiosarajevo.ba da će nova poskupljenja goriva normalno dovesti do udara na poslovanje firmi iz sektora transporta.
“Firme će morati ukalkulisati te troškova kako bi poslovali bez gubitaka”, rekla je Skender-Grebo.
Generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Pavlović objasnio je za Radiosarajevo.ba da mnogo toga utječe na formiranje cijene goriva od raznih troškova, da li je veći ili manji promet na pumpama itd.
Dodao je da je u u BiH snazi slobodno formiranje cijena i da se cijene goriva razlikuju od pumpe do pumpe.
“U junu 2008. godine nafta je na svjetskim berzama bila 147 dolara po barelu, a tada je bezolovni bezin na pumpama bio 2,29 KM po litri. U međuvremenu dolar je porastao za 33,7 posto u odnosu na dolar koliko je vrijedio tada. Cijene nafte u međuvremenu pale su za 45,72 posto. Poslije toga, uvedene su akcize i zbog toga je država povećala cijene goriva”, spomenuo je Pavlović.
Uporedio je i cijene nafte od kraja septembra sa cijenama nafte na kraju oktobra 2018. godine, kazavši da je došlo do smanjenja cijena.
“Osnovni razlog je sto su SAD znatno povećale svoje rezerve i što je Kina s obzirom na sankcije SAD-a, smanjila svoju potražnju. Svjetski stručnjaci računaju da će se ova cijena stabilizirati I da tu neće biti nekih većih oscilacija”, rekao je naš sagovornik.
Podcrtao je da naftaši u Bosni i Hercegovini imaju zalihe za oko sedam dana maksimalno i da to govori da imaju visok procenat obrta.
Pavlović dodaje da više cijene goriva na pumpa će se najviše odraziti na obične građane koje voze motorna vozila i na sektor transporta putnika i roba.
“Što se tiče poljoprivrednih prozivoda država daje pogodnosti poljoprivrednicima, tako da se to ne bi smjelo odraziti na cijene poljoprivrednih proizvoda. Isto tako, kada su cijene goriva bile 1,50 ili 1,60 KM na pumpama, poljiprivredni proizvodi nisu bili ništa jeftiniji. Troškovi transporta veoma malo učestvuju u troškovima proizvodnje poljoprivrednih proizvoda”, pojasnio je naš sagovornik.
(Radiosarajevo)