Wednesday, November 20, 2024

Najstarija sveučilišta na svijetu

Danas su najpoznatija Nalanda i Taksila. U svakom od njih na vrhuncu razvoja studiralo je više od 10 000 studenata i poučavalo oko 2000 profesora. Što bi značilo da je svaki učitelj imao po pet učenika, a pouke su bile isključivo usmene.

Ponosim se što sam učenik Nalanda tradicije koja se odlikuje oslanjanjem na razum i logiku.
Tu je tradiciju u VIII. stoljeću u Tibet prenio učenjak iz Nalande Shantarakshita, a mi smo je održali živom proširenim i posvećenim učenjem. Čini se da je tradicija Nalande danas najsveobuhvatnije raspoloživo izlaganje Buddhina učenja. Ona uključuje poznavanje uma i emocija, što je od potencijalne koristi cijelom čovječanstvu. Od te sam tradicije naučio ispravno viđenje stvarnosti i kako odgajati um svladavanjem uznemiravajućih emocija.

Njegova Svetost Dalaj-Lama XIV.

Jeste li znali da se među najstarija sveučilišta na svijetu ubrajaju i ona indijska?

Danas su najpoznatija Nalanda i Taksila. U svakom od njih na vrhuncu razvoja studiralo je više od 10 000 studenata i poučavalo oko 2000 profesora. Što bi značilo da je svaki učitelj imao po pet učenika, a pouke su bile isključivo usmene.

Taksila (na sanskrtu Taksaśilā), danas važan arheološki lokalitet u provinciji Pandžab u Pakistanu, bila je važno vedsko i budističko središte od VI. st. pr. Kr. do II. st. po. Kr. Od 1980. godine je na UNESCO-ovom popisu mjesta svjetske kulturne baštine. Grad Takšašilu prema legendi osnovao je Takša, sin Bharate i Mandavi iz indijskog epa Ramajana te drevni kralj države Takša Kanda, a njegovo ime na sanskrtu znači “pripada kralju Takši”. Ime po kojem ga mi znamo je grecizirano.

Sveučilište u Taksili pohađali su studenti iz Kine, Grčke, Egipta, Male Azije, Perzije, Arabije… Izvori tvrde da je tamo učio i grčki filozof Pitagora kojeg spominju kao Yavancharyu (Jonski učitelj), kao i neki njegovi učenici. Zanimljivo je da je Pitagorin poučak opisan stoljećima prije u Shulva sutri koja pripada vedskim tekstovima.

Na sveučilištu se poučavala medicina, filozofija, jezici, astronomija, ekonomske i političke znanosti, ali i streljaštvo, muzika, ples… Najpoznatiji učitelj bio je Chanakya, filozof i kraljevski savjetnik.

To sveučilište spominje grčki povjesničar Herodot, a 326. godine posjetio ga je i Aleksandar Makedonski.

Sveučilište Nalanda (u prijevodu “Mjesto koje daruje lotos”) djelovalo je od V. st. pr. Kr. do kraja XII. st. po. Kr. Za usporedbu, Bologna je kao najstarije sveučilište u Europi osnovano 1088. godine. Nalanda se nalazi u državi Bihar, na krajnjem sjeveroistoku zemlje. Studenti su dolazili iz Kine, Japana, Koreje, Sumatre, Perzije pa čak i Europe. Studirati je mogao svatko bez obzira na spol, kastu, rasu i vjeroispovijest, a jedini uvjet bila je starost iznad 16 godina te položen prijemni ispit.

Sveučilište opisuje i kineski povjesničar Hsuan Tsang koji je tamo studirao i prenio oko 700 tekstova iz Nalande u Kinu.

Izučavale su se: filozofija, fizika, metafizika, sveti spisi, medicina, astronomija, gramatika, matematika, embriologija i imunologija.

Čuveni su učenici Buddhin učenik Sariputta, Nagarjuna i Aryadeva, a najpoznatiji učitelj bio je ­Padmasambhava koji je u Nalandi poučavao jogu.

Sveučilište je bilo važno središte budističkog učenja, imalo je šest hramova i 108 samostana. Značajne su bile i tri knjižnice koje su posjedovale na stotine tisuća tekstova. Jedna od njih se zvala Dharmaganja, što se može prevesti kao Trezor Istine, a druga Dharma Gunj – Planina Istine.

Priredio: Damir Krivdić za Nova akropola

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles