Protest u Banjaluci 11. juna 2018.
Zbog poskupljenja goriva vozači u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori protestuju. Negdje su protesti već uzeli maha, dok su organizatori u nekim gradovima razočarani malim odzivom građana.
Gojko Veselinović, Esad Krcić, Ognjen Zorić, Enis Zebić
U Srbiji već četvrti dan građani protestuju u Beogradu, Novom Sadu, Šapcu, Valjevu, Novom Pazaru, Nišu, Kragujevcu, Batočini i drugim gradovima.
U ponedeljak je policija sprečila u Beogradu blokadu saobraćaja zakazanu za 17 časova, dok su protesti u Nišu održani, ali prelaženjem ulice i usporavanjem saobraćaja, bez autmobila. U Kragujevcu su građani blokirali glavnu cestu.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović kritikovala je proteste, navodeći da je takav način “koji ugrožava bezbjednost i slobodu kretanja svih drugih ljudi, nedopustiv i za svaku osudu”.
“Blokade automobila u kojima su bebe, deca i starci, naročito na velikim vrućinama, ugrožavaju živote naših građana i to nema nikakve veze s protestima zbog cene goriva, već sa uvođenjem haosa u našu zemlju”, rekla je Mihajlović, a saopštio je njen kabinet.
Ona je dodala da Vlada Srbije i resorna ministarstva – energetike i finansija -analiziraju stanje na tržištu goriva i traže način kako da odgovore na posljednja poskupljenja.
Protest vozača u Srbiji je organizovan putem društvenih mreža jer je cijena goriva u Srbiji od početka godine porasla za gotovo devet dinara (oko 0,070 eura) po litru, a dizela za više od 11 dinara (oko 0,090 evrocenti). Građani traže da se usvoji nova cijena goriva koja ne smije biti viša od 110 dinara (oko 90 evrocenti) za dizel i 120 dinara (oko jedan evro) za bezolovni benzin, te da se ubuduće cijena goriva obračunava tako što će se na osnovnu cijenu benzina uračunati porez, pa tek onda na oporezovanu cijenu goriva da se doda akciza koja ne smije da bude viša od 50 odsto osnovne cijene benzina. Vozači takođe zahtijevaju da cijena plina ne bude veća od polovine cijene bezolovnog benzina.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović izjavio je da je Vlada Srbije uvijek spremna da razgovara o svim temama sa svima, ali ne pod pritiskom sa ulice.
“Niko sa ulice neće diktirati kako će se Vlada ponašati. Uvek želimo da razgovaramo o svim temama. Ali, nikada ulica neće diktirati kako da se Vlada ponaša”, kazao je Stefanović novinarima i dodao kako spontana okupljanja nemaju organizatora i predstavljaju neposrednu reakciju na događaj, te se prema njegovim riječima, ne mogu održavati danima.
BiH: Od protesta se ne odustaje
I građani BiH blokadom saobraćajnica u gradovima širom zemlje poručili su nadležnima da neće više trpjeti porast cijena goriva. Po ugledu na bunt koji je zahvatio i susjedne države, organizovali su se putem putem društvenih mreža.
Jedan od pokretača akcije u BiH, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić kaže da je zadovoljan odzivom građana i poručuje da se protesti nastavljaju.
“Nažalost, da su institucije imale imalo razumijevanja ne bi došlo do ovakvih situacija i zaustavljanja saobraćaja na nivou cijele BiH, ali evo krenuli smo sa tom akcijom, nastavićemo i danas i sutra i svaki naredni dan dok neko ne shvati da treba da sjednemo i razgovaramo i nađemo rješenje za ovaj problem jer je cijena goriva u odnosu na životni standard u BiH zaista prevelika”, poručuje Grbić.
Banjalučanin Nikola i Sarajlija Nedim podržavaju proteste jer smatraju da cijene goriva nisu realne.
Stupanjem na snagu Zakona o akcizama 1. februara 2018. gorivo je poskupjelo za 18 feninga po litri (9 evrocenti), a od tada cijena goriva dodatno je rasla nekoliko puta i sada za litru benzina treba izdvojiti u prosjeku 2 marke i 36 feninga (1,18 evra) dok za litru dizela treba izdvojiti oko 2 marke i 30 feninga (1,15 evra).
I pored toga, ministar industrije Republike Srpske Petar Đokić smatra da Zakon o akcizama ne treba dirati, iako je činjenica da od cijene litre goriva po osnovu raznih nameta država i entiteti uzimaju sebi oko 50 odsto iznosa.
“Ključne odluke koje su ranije donesene (Zakon o akcizama op. a) a koje su u funkciji podrške razvoju i izgradnji infrastrukture u oblasti saobraćaja ne treba dovoditi u pitanje, ali ima drugih nameta koji se mogu smanjiti”, smatra Đokić.
Nadležni i dalje tvrde da protesti zbog poskupljenja goriva nemaju osnova, jer je navodno gorivo u BiH i dalje najjeftinije u odnosu na zemlje regiona, ali i na većinu zemalja u Evropi. A koliko je jeftinije pokazuje primjer Makedonije u kojoj je odnosu na BiH benzin skuplji tek za 4 feninga (0,02 evra) po litri dok im je dizel jeftiniji u prosjeku za 24 feninga ( 0,12 evra).
U Njemačkoj je u odnosu na BiH benzin skuplji za oko 80 feninga (0,40 evra) po litri, a dizel je skuplji za nepunih 20 feninga (0,10 evra), ali tu treba uzeti u obzir i podatak da sa prosječnom platom građanin BiH može sebi priuštiti tek 385 litara goriva, dok, recimo, prosječan Nijemac sa svojom platom može natočiti 1.845 litara.
Crna Gora: Ništa od pobune
Protestima zbog visokih cijena goriva koji su postali regionalni trend, pridružila se i Crna Gora, ali veoma skromnim doprinosom, a naročito je podbacio glavni grad gdje protesta vozača nije ni bilo.
Dvadesetak vozila u Nikšiću i isto toliko ili manje se okupilo u još nekoliko gradova tokom jučerašnjeg protesta zbog visokih cijena goriva, ali ono što je obilježilo ovaj protest u Crnoj Gori je izostanak bilo kakvog izraza nezadovoljstva građana Podgorice uslijed visokih cijena goriva koje su u cijelom regionu izazvale veliko negodovanje.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević smatra da “građani Podgorice ili nemaju hrabrosti ili, iz nekog razloga, neće da iskažu svoje nezadovoljstvo”.
“Razočaran sam. Očekivao sam da će se više građana odazvati”, rekao je Pavićević.
Građani su na protest, prije nekoliko dana, pozvani preko Fejsbuk grupe “Protest protiv prevelike cijene goriva”. “Ovo je bunt ne samo zbog cijene goriva, nego i zbog loše ekonomske situacije i bahatosti političara koji ne brinu o narodu već o svojim ličnim interesima, saopštili su organizatori uoči skupa.
Osim pod Trebjesom, protestovalo se i u Ulcinju, Rožajama, Ribarevinama, Budvi… U Podgorici, u kojoj živi trećina Crne Gore, nije. Možda protest nije bio dovoljno promovisan, možda termin nije bio najsrećnije izabran, ali činjenica je da ovo nije prvi protest koji u glavnom gradu ne uspijeva zbog nezainteresovanosti građana.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević kaže da ne zna “šta je još potrebno uraditi ovom narodu da bi pokazao nezadovoljstvo”.
“Građani Crne Gore se boje da iskažu nezadovoljstvo, ali smo zato nedavno vidjeli da se na promotivnim skupovima partija okupe hiljade ljudi da podrže nekog ko ih je doveo u ovakvu situaciju”, zaključio je Pavićević.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 29. maja kada su sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupile tri do sedam centi ali se, prema današnjem saopštenju Ministarstva ekonomije, u narednih 15 dana neće mijenjati, pa će litar eurosupera 98, u narednih 15 dana i dalje koštati 1,44 euro, benzin 95 – 1,41, a eurodizel 1,3 eura.
Vlada je prije nekoliko dana razmatrala informaciju Ministarstva ekonomije u vezi sa cijenama naftnih derivata u kojoj je bio i zaključak da ne bi trebalo da bude novog povećanja cijena goriva.
Hrvatska: Blokade u petak
I Hrvatsku bi u petak trebala pogoditi blokada prometnica zbog visoke cijene benzina. Poznavatelji problematike kažu da bi smanjenje cijene goriva tako da se ukine dio nameta moralo rezultirati povećanjem nekih drugih poreza. U policiji ne očekuju veće poremećaje u prometu.
Prosvjedi blokiranjem značajnijih prometnica u gradovimazbog visoke cijene goriva u Hrvatskoj zakazani su zapetak od 17 sati pa do 17 sati i 10 minuta,taman kada ljudi krenu s posla. Inicijator prosvjeda “Stop rastu cijena goriva” Vedran Franc za naš radio kaže kako ne odustaje od zahtjeva za snižavanjem cijene goriva. Komentira također da nije zadovoljan objašnjenjem ministra financija Zdravka Marića kako je obračun trošarina kod formiranja konačne cijene goriva u Hrvatskoj u potpunosti usklađen s direktivama Europske unije i da se primjenjuje identično kao i u ostalim zemljama članicama.
“Ako se već drži europske direktive i ako imamo europske cijene goriva i namirnica, onda neka nam digne i plaće. A ne da plaće ostanu balkanske, a da imamo europske cijene”, kaže Franc.
Ako Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima, najavljuju potpunu blokadu prometa.
Inicijatori prosvjeda tvrde da je gorivo u Hrvatskoj najskuplje u Hrvatskoj i regiji i traže smanjenje nameta. Urednik u Jutarnjem listu Marko Biočina, koji se godinama bavi energetikom, kaže za naš program kako je zahtjev inicijative da se snizi cijenu benzina tako da država prestane naplaćivati PDV na trošarinu promašen, jer bi – ako to ukine – država odmah morala uvesti neke izravne poreze kako bi moglapokrivati trošak održavanja prometne infrastrukture.
“Jedino čime bi se u ovoj stvari vrijedilo baviti bilo bi pitanje antimonopolske agencije – djeluju li veliki opskrbljivači energentima kartelski kada formiraju cijene? Marže koje imaju i to sve. To bi mogla biti jedna ozbiljna istraga koju bi trebalo provesti, a sve ostalo je – lajanje na mjesec”, ocjenjuje Biočina.
Voditeljica Službe odnosa sa javnošću u Ministarstvu unutarnjih poslova Marina Mandić za naš program kaže kako je upoznata sa pozivima na blokadu prometa na društvenim mrežama, ali podsjeća da Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozači ne smiju zaustavljati ni parkirati vozila na mjestima gdje bi ugrožavali sigurnost drugih sudionika u prometu, ili na način da predstavlja smetnju za normalan tok prometa.
“Dakle, ne ostaje nam ništa drugo nego da pozovemo građane da se pridržavaju prometnih propisa koji su na snazi. Prema našim saznanjima, ne bi trebalo doći do većih poremećaja u prometu niti do blokade samog prometa. Naravno da je policija dužna osigurati nesmetan protok prometa, ona će pratiti stanje na terenu i prilagođavati se”, navodi Mandić.
Policija najavljuje da će se držati zakona, ali za sada ne prijeti kaznama.
“Za svaki učin koji je protivan propisima predviđena je i adekvatna novčana kazna, međutim u ovom trenutku i u ovoj fazi pozivamo građane da se pridržavaju prometnih propisa, jer su sigurno i sami svjesni da postupci koji ugrožavaju druge ili predstavljaju smetnju za normalan tok prometa nikako ne mogu biti pozitivni”, kaže Marina Mandić.