Dostavljanje prijedloga Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima Parlamentu FBiH određeno je kao jedini uslov za zaključenje drugog pregleda u okviru Proširenog aranžmana sa MMF-om i dobijanje treće tranše kredita, što ukazuje na to da se stalno smanjuju očekivanja od institucija u BiH, poručuju iz Centra za politike i upravljanje.
Reformske mjere od samog početka Aranžmana nisu provođene u skladu sa zacrtanim rokovima, a sada dolazimo u opasnost od dodatnog usporavanja procesa, pogotovo u 2018. kao izbornoj godini.
Novi zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima, u skladu sa preporukama osoblja MMF-a, trebaju rezultirati umanjenjem stopa obaveznih doprinosa, te pojednostavljenjem i poboljšanjem efikasnosti sistema poreza na dohodak. Kako se ne bi ugrozila održivost socijalnih fondova planirano je smanjenje koje će rezultirati agregatno neutralnim efektom kroz proširenje porezne osnovice poreza na dohodak, odnosno oporezivanje svih izvora prihoda. Upućivanje prijedloga ovih zakona od Vlade FBiH prema Parlamentu definisan je kao uslov za isplatu treće tranše prilikom posjete osoblja MMF-a od 7. do 21. maja. Do sada su usvojeni nacrti ovih zakona, a naredni korak je slanje prijedloga.
Podsjećamo, novo dopunsko Pismo namjere predstavnici institucija u BiH poslali su u januaru 2018. godine, kada su se obavezale na ispunjenje 22 mjere. Do kraja marta 2018. trebale su biti ispunjene četiri mjere – okončanje pripreme zakonodavnog okvira za registar uposlenih u javnom sektoru, usvajanje identičnih metodologija entitetskih agencija za bankarstvo, Centralne banke BiH i Agencije za osiguranje depozita BiH za određivanje sistemski važnih banaka, usvajanje strateških izjava razvojnih banaka, te usvajanje novog zakona o osiguranju depozita, a do kraja maja još jedna – dostavljanje prijedloga Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima od Vlade FBiH Parlamentu – koja danas predstavlja uslov za zaključenje drugog pregleda. Od navedenih mjera ni jedna do sada nije ispunjena.
Centar za politike i upravljanje ranije je zaključio kako, osim usporenog provođenja preuzetih reformskih mjera, Aranžman sa MMF-om karatkeriše i fleksibilnost MMF-a kada su u pitanju rokovi za provođenje mjera i uslovi za zaključenje pregleda. Činjenica da je kao uslov za sljedeću tranšu postavljena samo jedna mjera potvrđuje ovaj zaključak jer se omogućava dobijanje nove tranše kredita bez usvajanja drugih važnih zakona. Takav je i novi zakon o osiguranju depozita u BiH koji je bio uslov za prvi pregled, ali mu je rok pomjeren za kraj marta 2018., da bi i taj bio prekoračen.
Stoga, CPU poziva vlasti u BiH da pristupe bržem provođenju reformskih obaveza bez obzira da li su pojedine od njih uslov na narednu tranšu kredita ili ne. Neprovođenje ili usporeno provođenje reformi koči ekonomski rast BiH koji je, bez obzira na Aranžman sa MMF-om, osnovna svrha reformskog procesa.
Biznis.ba / Klix.ba