Petak, 5 Decembra, 2025

KONCERT U PONOĆ Partizanskom pjesmom LEZBEJKE iz Zagreba digle Banjalučane na noge

Zagrebački “Le Zbor”, prvi lezbejsko-feministički hor na Balkanu, u  petak naveče je, u sklopu manifestacije povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije IDAHOT, održao koncert u Banjaluci.

Djevojke u karakterističnim crvenim kombinezonima su kasnile zbog gužve na granici, pa su se na bini pojavile tek pred ponoć, ali su odmah publiku digne na noge.

Mlade Zagrepčanke su pjevale vrlo raznolike pjesme, od srpskih, hrvatskih, makedonskih i ruskih narodnih, do pop hitova i čuvene antifašističke “himne” – “Aj Karmela”.

Pjevale su i široj javnosti manje poznate pjesme sa snažnom aktivističkom porukom, poput onih o imigrantima iz Sirije i Avganstana.

7le zbor 1

Publiku su nasmijale “adaptacijom”  pjesme “Marija Magdalena”, kojom je Doris Dragović prije skoro 20 godina predstavljale Hrvatsku na “Pjesmi Evrovizije”. U izvođenju lezbejsko-feminističkog hora pop hit se zvao “Marija i Magdalena”, a alzija je više nego očigledna.

Ipak, sve je digla na noge koračnica koju su zapjevale oko ponoći.

Feminizam, LGBT i partizani

Partizanske pjesme su, inače, obavezan dio njihovog repertoara.

– Ove pjesme ne bi trebalo da budu aktivističke, ali nažalost još uvijek jesu. To najbolje govori u kakvom društvu živimo, svi mi u regionu – poručile su djevojke iz hora.

Podrška za “Pravdu za Davida”

Članice “Le Zbora” su sa svog koncerta, održanog u bašti Banjalučkog socijalnog centra BASOC, poslale poruku podrške grupi “Pravda za Davida”, a banjalučke proteste, kažu, podržavaju i mnogi drugi borci za ljudska prava u Zagrebu.

(srpskainfo)

Povezane vijesti

Kultura šutnje kao društveni grijeh

Zilka Spahić Šiljak  Zavjet šutnje nad rodno zasnovanim nasiljem, koje u najvećoj mjeri pogađa žene i djevojčice, i dalje lebdi nad našim društvom. Iako svaka...

Jelica Belović Bernadžikovska najznačajnija etnografkinja: Borila se za žensko stvaralaštvo

Etnografkinja, književnica i novinarka koja se borila za žene i njihova prava u kulturnom i društvenom radu. Žena koju su austrijske vlasti cenzurisale i proganjale, da bi na kraju bila zaboravljena, otkrila je ljepotu ručnog rada boreći se za autorska prava žena i iskazivanje ženske kreativnosti i stvaranja. Bila je daleko ispred svog vremena, oštrog jezika, snažne volje i britkog pera pisala je smatrajući da žena treba da bude obrazovana i načitana. Jedno vrijeme je vodila Višu djevojačku školu u Banjaluci, a živjela je i stvarala u Sarajevu, Mostaru, Zagrebu i Novom Sadu. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini. Svojim naučnim istraživanjima željela je da izloži nekonvencionalni i netradicionalni pogled na ženske stvaralačke mogućnosti, pogled lišen stereotipa koji su podrazumijevali da žena nema pravo na autorsko stvaralaštvo.

Popular Articles