Naselje Veseli brijeg u Banjaluci postoji oko 150 godina, a prvo romsko udruženje formirano davne 1960. godine posjeduje podatke da je tada na ovom mjestu živjelo oko šest hiljada ljudi.
Osim ovog gradskog naselja Romi su bili nastanjeni i u ruralnim mjestima poput Novoselije i Klašnica. Za kulturne, vjerske i druge društvene aktivnosti bili su podržani od strane sekcija koje su pripadale Udruženju Roma Banjaluka. Najveći događaj svakako bila je proslava Đurđevdana.
“Ustajalo se rano i umivalo na Vrbasu, potom je slijedilo čišćenje dvorišta i spremanje jela, valjalo je dočekati goste. Tada je na Veseli Brijeg za Đurđevdan dolazilo deset hiljada ljudi različitih nacija. To je bila samo takva zabava”, prisjeća se Bahrudin Ramić predsjednik Udruženja Roma Banjaluka.
Danas je na Veselom brijegu situacija dosta drugačija, osim što se populacija Roma smanjila, promijenili su se i nekadšnji običaji i tradicionalana veselja.
U Banjaluci trenutno ima tridesetšest romskih porodica koje broje 145 članova, a od toga na Veselom brijegu svega devetanest domaćinstava.
“Razlog za to je velika nezaposlenost. Samo dva Roma su zaposlena, ostali sakupljaju sekundarne sirovine, prodaju staru robu po buvljacima, neko ima minimalnu socijalnu pomoć, a pojedini podršku iz dijaspore. Idu ljudi trbuhom za kruhom”, kaže Ramić.
“Novo Udruženje Roma je formirano 2000. godine, tada smo imali oko 150 porodica koje su osnovale kulturno-umjetničko društvo, fudbalski klub… Imali smo razne edukativne radionice, kurseve za opismenjavanje odraslih – za frizere, stolare…”, rekao je Ramić i dodao da za tako nešto danas ne postoje finasijske mogućnosti.
Iako Romi važe za izuzetno muzikalan i veseo narod, a njihova muzika je omiljena i na raznim neromskim zabavama, na Veselom brijegu danas se sve rijeđe pjeva.
“Običaji Roma su se drastično izmijenili. Nama nije do slavlja, nekadašnji Veseli brijeg sada se može nazvati Tužni brijeg”, kaž Ramić koji se u slobodno vrijeme bavi slikarstvom i pisanjem pjesama. Napisao je knjigu poezije “Zora Cigana” koja je prevedena na romski i engleski jezik.
On ističe da mu je posebno žao što ne postoji volja kod mladih Roma da se bave folklorom.
“Prije nekoliko godina imali smo folkloraško uduženje koje je nastupalo na mnogim manifestacijama, a to je jedan vid čuvanja tradicije. Danas kod mladih ne postoji volja da besplatno igraju, a udruženje ih ne može plaćati jer nema novca”, rekao nam je Ramić.
Infrastrukura koja je preduslov za ekonomski, socijalni i bilo koji drugi razovj na Veselom brijegu danas je ipak bolja nego ranije.
“Bolji je put, pojedini imaju i nove kuće koje su izgradili uz pomoć donacija ili na neki drugi način, ali dosta tih kuća je prazno. Ljudi su u inostranstvu, ovdje nema posla”, rekao nam je Ramić.
Da se život Roma u velikoj mjeri promijenio u odnosu na prošla vremena složilo se i nekoliko sagovornika.
“Prije nas je bilo dosta više, od dječije graje i igre nije se moglo “živjeti”, bilo je i više posla. Romi su radili u firmama, na žalost danas nije tako. Ono što je isto jeste da se mi trudimo da budemo pozitivni i veseljaci uvijek -i kad imamo i kad nemamo. To nam je u genima”, tvrde oni.
Osim finasijskih problema sa kojima je ovo udruženje suočeno veliki probelm kako Ramić ističe jesu unutršnja neslaganja. Zbog svega navedenog ovo udruženje praktično i ne može da obavlja svoju funkciju-da okuplja i pomaže Rome u Banjaluci.
(Mondo.ba)