Tokom povijesti žene nisu imale istu priliku za obrazovanje kao muškarci. Čak i u nedavnim vremenima u Evropi nisu imale pravo pohađati univerzitete i raditi kao profesorice. Srećom, ta su vremena, barem u većem dijelu svijeta, iza nas, mada su relikti mnogih starih predrasuda još uvijek živi.
U ovom kratkom pregledu predstavljamo kronološkim redom deset matematičarki koje su na ovome polju u svojim epohama uradile najviše. Lista bi naravno mogla da se produži i da obuhvati još nekoliko velikih imena koja su se istakla matematičkim radom i uspjesima, a može se diskutirati i o izboru pojedinih ličnosti s obzirom da, naravno, ne postoji konsensuz po tom pitanju.
S posebnim poštovanjem i tugom sjetimo se iransko-američke matematičarke Maryam Mirzakhani koja je ljetos umrla u 41. godini, prve žene dobitnice Fieldsove medalje i prvog iranskog državljanina s tim priznanjem. Ona je nulta tačka ovog izbora. Preporučujemo naš tekst posvećen njoj, Maryam Mirzakhani – Perzijski lučonoša prerano ugaslog svjetla.
1. Hipatija iz Aleksandrije (350/370-415)
Hipatija je bila prva žena koja je dala značajne doprinose razvoju znanosti. Rođena je u antičkoj Aleksandriji, na prostoru današnjeg Egipta. Bavila se matematikom, filozofijom i astronomijom i na tim poljima dostigla izvrsnost za nivo vremena u kojem je živjela. Bila je na čelu neoplatonističke škole u Aleksandriji gdje je podučava filozofiju i astronomiju. Njezini najvažniji matematički radovi uključuju komentare grčkih udžbenika, Diofantove Aritmetike, Apolonijevih Konusa i Ptolomejevih astronomskih djela. Za vrijeme turbulentnih i složenih političko-vjerskih događanja u Aleksandriji tog vremena, fanatizirana rulja – vjerojatno pripadnici jedne kršćanske sekte – ubili su je zbog „paganizma“ i „sotonizma“.
2. Émilie du Châtelet (1706-1749)
Ova francuska fizičarka, matematičarka i spisateljica djelovala je u razdoblju prosvjetiteljstva. Iako je živjela u vremenu kada ženama nisu bila otvorena vrata visokog obrazovanja, završila je studije i sudjelovala u znanstvenim diskusijama svog vremena. Godine 1740. objavila je knjigu o filozofiji i znanosti Institutions de Physique, a kasnije je prevela i komentirala Newtonovo djelo Principia Mathematica što joj je najpoznatiji prijevod. Surađivala je i jedno vrijeme živjela s Voltaireom i iz toga se izrodila diskusija koja ju je učinila prvom ženom čiji je znanstveni rad objavila pariška Akademija.
3. Maria Agnesi (1718-1799)
Talijanska matematičarka, filozofkinja i teologinja Maria Gaetana Agnesi prva je žena koja je imenovana profesoricom na jednom univerzitetu i prva žena autorica jednog matematičkog priručnika. Najpoznatije joj je djelo Osnove analize za upotrebu talijanskoj omladini, što je prva knjiga koja raspravlja i o diferencijalnom i o integralnom računu. Jedna krivulja u ravnini nosi njezino ime. Zadnja desetljeća života bila je posvećena radu sa siromašnim, bolesnim i starijim osobama. Umrla je u siromaštvu i sahranjena je u masovnoj grobnici za siromašne, zajedno s tijelima još 15 osoba.
4. Sophie Germain (1776-1831)
Francuska matematičarka, fizičarka i filozofkinja Marie-Sophie Germain jedna je od pionirki teorije elastičnosti, a ostvarila je i značajne rezultate u teoriji brojeva. U teoriji brojeva imamo tzv. proste brojeve Sophie Germain. Istakla se i radom na Fermatovom posljednjem teoremu. S obzirom na neravnopravnost žena u tom dobu, dopisivala se s matematičarima pod muškim pseudonimom. Kad je Lagrange otkrio da se iza genijalnosti osobe koja mu je poslala rad krije žena, izborio se da se ona javno uključi u studije matematike. Surađivala je i s vodećim matematičarem tog doba, Gaussom. Prva je žena nagrađena od Francuske akademije znanosti, a na Gaussovu preporuku dobila je – nažalost posthumno – počasno priznanje Univerziteta u Goettingenu.
5. Ada Lovelace (1815-1852)
Engleska matematičarka Augusta Ada Byron King, Countess of Lovelace priznata je i poznata kao prva kompjuterska programerka. Naime, za vrijeme suradnje sa Charlesom Babbageom, „ocem kompjutora“, koji je svojom analitičkom mašinom postavio prve temelje informatici, Ada je opisala metodu računanja niza Bernoullijevih brojeva. To je prvi kompjuterski program uopće. Njoj u čast nazvan je programski jezik Ada.
Njezin otac bio je poznati pjesnik Lord Byron. Umrla je u 37. godini od raka.
6. Sofia Kovalevskaya (1850-1891)
Ruska matematičarka Sofia/Sonja Kovalevskaya jedna je od najsnažnijih ličnosti svog doba, znanstvenica i borac za ženska prava. S obzirom da u Rusiji tog doba žene nisu mogle pohađati fakultet, a ni putovati bez dopuštenja oca ili muža, sklopila je fiktivni brak kako bi mogla otići studirati u drugu državu. Od 1869. pohađa Univerzitet u Heidelbergu, a zatim odlazi u Berlin gdje je doktorirala uz podršku Karla Weierstrassa, kod kojeg je pohađala privatne časove. Time je postala prva žena s doktoratom iz matematike u Evropi. Po povratku u Rusiju nije mogla naći posao, pa odlazi u Švedsku i na Univerzitetu u Stockholmu postaje prva žena u Sjevernoj Evropi kao profesorica-predavačica. Također je jedna od prvih žena koja je bila u uredništvu jednog znanstvenog časopisa.
Najvažnije njezino matematičko dostignuće predstavlja teorem Cauchy–Kovalevskaya iz oblasti parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. Umrla je u Stockholmu u 42. godini, od posljedica gripe koja je tokom pandemije tih godina odnijela širom svijeta oko milijun života.
7. Emmy Noether (1882-1935)
Njemačko-židovska matematičarka Emmy Amalia Noether je po mišljenju mnogih matematičara, uključujući i Alberta Einsteina, najznačajnija žena u povijesti matematike. Najvažniji njezini radovi vezani su za apstraktnu algebru i topologiju te predstavlja jednu od centralnih ličnosti moderne algebre. Također se istakla na polju fizike. 15 koncepata i teorema u matematici nose njezino ime, od kojih je studentima najpoznatiji Noetherin prsten. Uz puno otpora, jer je žena, postala je profesorica na Univerzitetu u Goettingenu, da bi s dolaskom Hitlera na vlast bila istjerana i odlazi u SAD gdje je provela posljednje dvije godine života.
8. Mary Cartwright (1900-1998)
Britanska matematičarka Dame Mary Lucy Cartwright prva je matematičarka članica britanskog Kraljevskog društva za unapređenje znanosti i prva (i zasad jedina) žena dobitnica Sylvesterove medalje, „za doprinose analizi i teoriji funkcija realne i kompleksne promjenjive“. Autorica je više od 100 radova, koji tematiziraju funkcije na jediničnom disku, topologiju, diferencijalne jednadžbe i tako dalje, uključujući i Cartwrightin teorem. Također je bila prva (i zasad) jedina žena na mjestu predsjednice Londonskog matematičkog društva.
9. Julia Robinson (1919-1985)
Američka matematičarka Julia Hall Bowman Robinson poznata je po svom radu na Hilbertovom desetom problemu i problemima odluke iz domena teorije izračunljivosti i kompjuterskih nauka. Iako je imala puno zdravstvenih problema tokom života, uspjela je postati prva matematičarka u Nacionalnoj akademiji znanosti kao i prva predsjednica Američkog matematičkog društva.
10. Shafi Goldwasser (1958 – )
Američko-izraelska matematičarka Shafrira Goldwasser predaje elektrotehniku i kompjuterske znanosti na MIT-u (Massachusetts) i matematiku na Weizmannovom institutu u Izraelu. Bavi se najviše računarskom teorijom složenosti, kriptografijom i računarskom teorijom brojeva, gdje je dala brojne bitne doprinose. Pored ostalih priznanja, dobitnica je Gödelove nagrade, i to dvaput.
Pripremio: Franjo Šarčević, Prometej.ba