Sigurno ste dosad u životu makar jednom dobili neku ideju i zapitali se zašto niko drugi nije pomislio na nešto tako jednostavno. Ovaj put, to su solarni staklenici, koji rade upravo ono što bi i očekivali.
Michael Loik, sa Univerziteta Kalifornija u Santa Cruzu, je u časopisu Earth’s Future objasnio kako je njegov tim službeno uzgojio svoje prve usjeve paradajza i krastavaca u jednom od tih prototipova. Kao što su se i nadali, ovi su plodovi jednako zdravi i hranjivi kao oni koji su uzgojeni u konvencionalnim staklenicima.
„Pokazali smo da „pametni staklenici“ mogu pretvarati Sunčevu energiju u električnu energiju bez smanjenja rasta biljaka, što je prilično uzbudljivo“, rekao je Loik u priopćenju.
„Loikov staklenik funkcionira u velikoj mjeri kao i redoviti, obzirom na to da dizajn zarobljava svjetlost i toplinu, i održavaju biljke na optimalnoj temperaturi i vlažnosti. Postoje, međutim, neke nevjerojatno svijetle crveno-magenta ploče koje ukrašavaju krov, koji aktivno upija Sunčevu svjetlost i stvara električnu energiju.
Staklenici su prilično energetski intenzivni pa se već dugo nastoji pronaći način da se smanje njihovi troškovi električne energije. Solarne ploče su već bile istaknute kao potencijalno rješenje, ali normalne solarne ploče bi jednostavno zaustavile svjetlost koja prolazi i dolazi do biljaka – prilično velika blokada.
Kako bi riješili ovaj problem, Loik i njegov tim odlučili su koristiti specijalizirane verzije fotonaponskih ćelija WSPV (eng. Wawelength-Selective Photovoltaic Systems), prilično novu tehnologiju koja generira električnu energiju učinkovitije i jeftinije od običnih fotonaponskih sustava. Također, one propuštaju svjetlost, iako samo određene valne dužine, što bi potencijalno moglo poremetiti sposobnost biljaka za fotosintezu.
Kako bi ova čista energija staklenika bila održiva, Loik je osigurao da biljke i dalje pravilno rastu pod ovim ružičastim tonovima svjetla. Koristeći 20 sorti usjeva – paradajz, krastavac, limun, limetu, papriku, jagodu, bosiljak i još mnogo toga – otkriveno je da je 80 posto flore raslo jednako kao i u konvencionalnim staklenicima.
Zanimljivo je da je 20 posto usjeva raslo još i bolje, iako nije sasvim jasno zašto – posebno ako imamo u viduda manje svjetlosti prodire kroz ove crvene prozore. Kao dodatni bonus, usjevi su generalno tražili nešto manje vode nego u normalnim staklenicima.
„Iako je potrebno više istraživanja o uticajima WSPV-ova, oni su obećavajuća tehnologija“, zaključuje istraživanje. Loik je rekao da ovo istraživanje „ima potencijal da staklenike postavi u offline“.
Staklenici zahtijevaju znatnu količinu energije, posebno za grijanje, praćenje i osvjetljavanje tokom najmračnijih sati u danu. Iako su dizajnirani za nešto što je doslovno zeleno, njihova je stopa ugljika mnogo veća nego što većina ljudi shvaća.
Loikovo istraživanje upućuje na bolju budućnost, gdje će se u „pametnim“ staklenicima biljke uzgajati još učinkovitije nego do sada, te će istovremeno pružati način borbe protiv klimatskih promjena.