Wednesday, November 20, 2024

Skulptura džinovskih ruku u Veneciji krije važnu poruku za čovječanstvo

Da bi podigao svijest o možda najvećem problemu modernog doba – globalnom zagrijavanju – italijanski umjetnik Lorenco Kvin napravio je džinovsku skulpturu za ovogodišnju izložbu „Bijenale u Veneciji“, koje izviruju iz najvećeg kanala u tom italijanskom gradu.

Nazvao ju je “Podrška”, a prikazuje dvije ogromne ruke koje se izdižu iz mora i drže zidove hotela Ca’ Sagredo u Veneciji.

Ova skulptura predstavlja vizuelnu poruku kojom se skreće pažnja na klimatske promjene i porast nivoa mora u ovom istorijskom gradu.

“To je vizuelna izjava, na osnovu koje ljudi treba da dožive globalno zagrijavanje na odgovarajući način, prije nego što bude prekasno. Venecija je grad plutajuće umjetnosti koji vijekovima inspiriše druge kulture. Ali, da bi nastavio to da čini, potrebna je podrška našoj generaciji i budućim, jer je ugrožen klimatskim promjenama“, rekao je Lorenco Kvin Galeriji „Halsijon“ u Londonu.

Referirajući na dve ljudske strane – kreativnu i destruktivnu – Kvin se bavi sposobnošću ruku da naprave promenu i povrate ravnotežu sveta koji nas okružuje.

Ruke f5

Skulptura „Podrška“ istovremeno izaziva osjećanje nade, u pokušaju ruku da drže zgradu iznad vode, kao i osjećanje straha zbog osjetljivosti situacije.

U najvećem kanalu u Veneciji ta skulptura će ostati do 26. novembra.

On je poznat po radovima inspirisanim ljudskim tijelom, a posebno rukama koje uključuje u sve – od velikih skulptura do nakita koji dizajnira.

FOS

Povezane vijesti

Kako i da li objaviti knjigu?

Foto: Debby Hudson/ Unsplash

Ursula Le Gvin je smatrala da pisanje podrazumijeva trostruki čin povjerenja: u sebe, u tekst i u čitaoca. Mnogi će se iznenaditi kad im se kaže da je to i mukotrpan rad. Da, dobro ste čuli, nije samo kopanje kanala posao, i olovka može da bude teška. Ko je ušao u proces stvaranja knjige, znaće da je objavljivanje nekad mnogo mukotrpnije. Pod tim teretom mnogi mladi pisci će izgubiti svaku vrstu povjerenja, u sebe i svoju vještinu pisanja, u tekst i njegovu vrijednost i konačno u čitaoca i njegovu sposobnost da razumije napisano. Eri de Luka je napisao pokušaj obeshrabrivanja pisaca, ali izgleda da je zaboravio da su u tome mnogo uspješniji izdavači.

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles