Wednesday, November 20, 2024

Prva fotografija Mjeseca

02. januara 1839. godine Francuz Luj Dager (Louis Daguerre), pronalazač, hemičar i začetnik fotografije, prvi je snimio fotografiju Mjeseca.

Originalna, prva sačuvana, fotografija Mjeseca koju snimio je Dr. John William Draper 1840. godine

 2. januara 1839. godine snimljena je prva fotofrafija Mjeseca. Ujedno, bila je to i prva astrofotografija ikad snimljena.

Luj Dager prvi je pronašao praktički kompleksnu metodu izrade fotografija koju je nazvao dagerotipija.
Tehnika dagerotipije polazi od heliografije koje je kao medijum upotrebljavala daščice od srebra ili jako posrebrenog bakra koja se stavljala u ormarić sa jodnim kristalima. Tanki sloj na površini bio je srebrni jodid koji je bio osjetljiv na svjetlo. Za ekspoziciju je bila upotrebljavana kamera opskura a ekspozicija je trajala nekoliko minuta pa i do nekoliko časova. Svjetlo na daščici je redukovano na srebro koje je imalo tamnu boju. Eksponovana daščica je boja prenesena u tami u mračni ormarić gdje je bila izlagana živinim parama koje su na ploči na osvjetljenim mjestima stvarali amalgam mliječno bijele boje a slika je bila ustaljivana u rastvor kuhinjske soli.

Godine 1793. francuski pronalazač Joseph Nicéphore Niépce prvi je radio na pronalaženju metoda za snimanje svjetlosti. Prve eksperimente izvršio je 1814. godine a dvije godine kasnije uspješno privremeno je zabilježio prve fotografije na papiru. Tek 1822. godine snimio je prve trajne fotografije.

Nažalost prva fotografija Mjeseca nije sačuvana.

Prvu fotografiju Mjeseca iz Sjeverne Amerike snimio je John William Draper, doktor i hemičar. Ovo je prva sačuvana fotografija. Prva fotografija Sunca snimljena je 1842. godine ali na njoj nije bilo nikakvih detalja. Prva detaljnija fotografija Sunca, na kojoj su se videle pjege, snimljena je 1844. godine.

Daguerreotype Moon

 Fotografija Mjeseca (John Adams Whipple, 1851. god.) snimljena istom tehnologijom kao i prva nesačuvana astrofotografija snimljena 2. januara 1839. godine.

Povezane vijesti

Žabe izložene radijaciji u Černobilu ne pokazuju znake ubrzanog starenja ni povećanog stresa

Foto: Robert Zunikoff/ Unsplash

Nivoi zračenja koje su iskusile žabe u Černobilu nisu utjecali na njihovu starost ili brzinu starenja, pokazalo je novo istraživanje.

Smanjuje li nam se zaista ionako kratak raspon pažnje

Foto: Unsplash

Zadržati fokus postaje sve teži zadatak u doba ekrana i mobilnih telefona, čija nas obavještenja prekidaju u svim poslovima i aktivnostima. Ipak, da li se raspon naše pažnje konstantno i nepovratno smanjuje ili samo treba da napravimo pauzu kako bismo odmorili preopterećene kognitivne resurse?

Popular Articles