Gradovi svojim širenjem ulaze u životni prostor različitih životinja. Često zbog uništavanja staništa životinje napuštaju te prostore. No, postoje životinje koje se naviknu na gradove i u njima nađu novi dom. Saznajte kako su se životu u gradu prilagodili ježevi.
Ježevi su kao vrsta prisutni na Zemlji više od 15 milijuna godina te su kroz to vrijeme preživjeli svakakve promjene, pa tako i urbanizaciju. Iznenađujuće, često su u gradovima brojnije populacije ježeva nego u ruralnim područjima. Kako bi im osigurali najbolju zaštitu u budućnosti, znanstvenici moraju otkriti zašto su gradske populacije brojnije i što im to u gradovima odgovara. Znanstvenici sa Sveučilišta Hamburg opremili su nekoliko gradskih ježeva s transmiterima osjetljivim na temperaturu kako bi zabilježili kako se snalaze u gradu. Ovi su im transmiteri prenosili informacije o hibernaciji ježeva te o njihovim gnijezdima, aktivnosti i veličini životnog prostora u ljeto.
Iako prilagođeni na grad, gradski ježevi ipak hiberniraju
Lokacije u gradovima su sadržavale sve tipične dijelove grada: velike, bučne ulice s velikim brojem prolaznika kao i male, tihe ulice s rijetkim prolaznicima. Također, znanstvenici su proučavali ježeve u lokalnom skloništu za životinje kako bi saznali od kojih zdravstvenih problema ježevi u gradu najčešće pate. Rezultati su pokazali da su gradski ježevi iznenađujuće prilagodljivi. „Primijetili smo da gradski ježevi naspram ruralnih noću prelaze puno manje područje u potrazi za hranom i partnerom te da su te udaljenosti vezane za brojnost ljudi u njihovom okružju”, navodi dr. Lisa Warnecke, voditeljica istraživanja. Gradski su ježevi većinu dana provodili skriveni u privatnim dvorištima te bi navečer, kad bi većina ljudi i kućnih ljubimaca otišlo s cesta, izlazili van. Unatoč različitom ponašanju tijekom dana i noći, istraživanje je pokazalo da gradski i ruralni ježevi imaju slično trajanje hibernacije. Tijekom zime, ježevi ulaze u stanje koje se naziva torpor, gdje razina metabolizma i temperatura tijela padaju kako bi se očuvala energija. Zanimljivo je da gradski i ruralni ježevi imaju sličan uzorak hibernacije ukoliko uspoređujemo dubinu torpora, brzinu kojom se ponovno ugriju te ukupno trajanje hibernacije, unatoč tome što gradski ježevi gnijezde u blizini bučnih prometnica i iako tijekom cijele zime imaju izvor hrane (smeće, mačja hrana i sl.).
Iz tog je razloga vrlo bitno da ježevi imaju pristup privatnim i javnim vrtovima kako ih se ne bi ometalo tijekom hibernacije. „Vrtovi bi trebali biti puni prirodne vegetacije dok bi se gradski prostori trebali manje orezivati te sadržavati više grmolikih biljaka koje ježevima služe kao zaklon”, navodi Warnecke. Znanstvenici upozoravaju da su ove životinje korisne te da bi ih se trebalo bolje štititi. Nikako se ne bi smjelo ometati ježeve za vrijeme gniježđenja te bi trebalo paziti na tipove ograda i vrtlarske opreme koja se koristi s tim da je pokazano da upravo od njih ježevi najviše stradavaju.
Pripazite na ježeve u vašoj blizini
U ovo vrijeme kada su radovi u vrtovima česti mogli biste nabasati na odrasle pa čak i mlade ježeve. Posebno je potrebno napomenuti da je jež u dvorištu vrlo korisna životinja jer jež jede velike količine puževa, malih miševa i drugih glodavaca kao i brojne kukce. Izuzetno je koristan tako da su namjerna ubijanja ili ozljeđivanja ježeva potpuno nemoralna, neopravdana pa čak i štetna za domaćinstva. Za više informacija o ježevima kliknite na link ovdje.
Izvor: Esciencenews.com/Biologija.com.net