Wednesday, November 20, 2024

Sudije i tužioci kriju imovinske kartone

Kao i za ostale funkcionere u Bosni i Hercegovini i za nosioce pravosudnih funkcija postoji obaveza dostavljanja imovinskih kartona, ali kako su naveli u nevladinoj organizaciji Transparency International u BiH, javnosti nije poznata imovina funkcionera, a neobjavljivanje podataka niko i ne kontroliše.

U zemljama regiona situacija je znatno bolja, jer postoji jasan sistem, a oni koji krše zakon, budu sankcionisani, rečeno je na regionalnoj konferenciji “Imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija”, održanoj u Sarajevu.

Brojna istraživanja pokazuju da bh. građani sve manje vjeruju pravosudnim institucijama, a jedan od razloga je netransparentnost u radu ovih institucija. Iako zakon nalaže da sudije i tužioci u BiH moraju dostavljati imovinske kartone, oni to uglavnom izbjegavaju.

“Jednostavno, niti se to objavljuje, niti ima ko to da kontroliše i samim tim, oni nemaju onda apsolutno nikakvu svrhu, isto kao i kada govorimo o svim javnim zvaničnicima u Bosni i Hercegovini, otprilike funkcioniše na isti način. Mi smo imali slučajeve kada smo od Visokog sudskog tužilačkog vijeća pokušavali dobiti primjer imovinskih kartona. Konstantno smo odbijani, u jednom slučaju čak smo podnijeli apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava jer smo iscrpili praktično sve mogućnosti ovdje. Apsolutno nema nikakvog razloga niti prepreke na koje se institucije ovdje pozivaju da se to ne objavi”, objašnjava Ivana Korajlić iz nevladine organizacije Transparency international BiH.

Iako nemaju uporišta u zakonu, funkcioneri u BiH, pa i oni koji rade u pravosuđu, smatraju da je njihova imovina, njihova privatna stvar i da bi se informacije o tome mogla zloupotrijebiti. S druge strane, u NVO kažu da su to informacije od značaja za javnost. Ivana Korajlić podsjeća i na druge probleme, koji ukazuju na postojanje sukoba interesa u pravosuđu.

“Što već sada imamo na snazi, a što važi i za VSTV, samo po sebi je sukob interesa, gdje vi imate advokate koji imenuju praktično sudije i tužioce, ili gdje, recimo, nema prepreka da član VSTV, koji je u isto vrijeme sudija ili tužilac, negdje napreduje u karijeri, a praktično sam može uticati na svoje napredovanje”, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internacionala BiH.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija ne bi imao ništa protiv da se javno objavi njegov imovinski karton, te tvrdi da je to obaveza svih funkcionera.

“Istina je takva kakva jeste, nećemo je skrivati, bez obzira na to što mi imamo finansijske izvještaje koje nosioci pravosudne funkcije svake godine podnose u VSTS, oni još uvijek ne ispunjavaju svoju svrhu”, kaže Tegeltija.

Iskustva susjeda

Imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija predstavljaju jedan od najznačajnijih alata za spriječavanje sukoba interesa i otkrivanje nezakonitog sticanja imovinske koristi. Bosna i Hercegovina i u ovom segmentu ozbiljno zaostaje za zemljama regiona.

U Srbiji, na primjer, funkcioneri u pravosuđu imaju isti status kao ostali zvaničnici, a ne mogu pobjeći ni od sankcija.

“Prijavljivanje imovine, ono čime se ja trenutno bavim, proverom te imovine, mogu vam reći da polazim u svom radu od najviših državnih funkcionera, pa do onih malo nižih i da smo izrekli dovoljan broj sankcija u smislu krivičnih prijava, prekršajnih prijava, tako da mislim da je i percepcija javnosti drugačija u odnosu na prethodni period. Sankcije su od zatvora – po našem zakonu neprijavljivanje imovine i lažno prijavljivanje podleže sankciji, i po članu 72. Zakona od šest mjeseci do pet godina zatvora. Izrečeno je par presuda, osam meseci, uslovno godinu dana. Ostale krivične prijave koje smo podneli, procesi su u toku”, objašnjava Siniša Mališić iz Agencije za borbu protiv korupcije Srbije.

Duje Prkut iz nevladine organizacije GONG iz Hrvatske kaže da je situacija u toj državi u vezi s imovinskim kartonima državnih dužnosnika relativno sređena, a to mogu zahvaliti procesu pristupanja Hrvatske EU. Međutim, prostora za dodatna poboljšanja ima u oblasti imovinskih kartica pravosudnih funkcionera, odnosno sudija.

“Imovinske kartice državnih dužnosnika su elektronske, dostupne su na internetu. Postoji redoviti mehanizam kontrole podataka o njima i sankcije za pogrešno i nepotpuno popunjavanje imovinskih kartica. S druge strane, za suce te kartice nisu javno dostupne, već samo na upit. Ne postoji elektronski sustav, tako možemo pretpostaviti da prilikom popunjavanja ima dosta pogrešaka. Još nisu uspostavljeni redoviti mehanizmi kontrole imovinskih kartica, pa se onda, pretpostavljam, ni sankcije u toj mjeri ne koriste vezano uz nepotpune imovinske kartice sudaca”, navodi Duje Prkut iz GONG-a.

Veselin Radulović, advokat i pravni savjetnik nevladine organizacije MANS iz Crne Gore, jasno ukazuje na mane sistema u toj zemlji.

“Funkcioneri, manje-više, prijavljuju imovinu. Postoje tu propusti, ali, čini mi se, da je ključni problem u svemu tome nedovoljno efikasni rad institucija koje treba da se bave tim pitanjima. Mi smo imali do skroro komisiju za sprečavanje sukoba interesa, koja od skoro više ne postoji. Njene nadležnosti preuzela je novoformirana Agencija za sprečavanje korupcije, ali praksa je ostala ista. Najkraće: rekao bih da je praksa tih institucija bila više u cilju prikrivanja eventualnih nezakonitosti i sumnji u konflikt interesa i korupcije javnih funkcionera, nego otkrivanje i procesuiranje tih slučajeva”, konstatuje Radulović.

Imovinski kartoni jasno pokazuju da li je došlo do nezakonitog sticanja imovinske koristi funkcionera tokom mandata, pri čemu u pravilu budu oštećeni građani. Stoga bi, prije svega u BiH, trebalo formirati kontrolno tijelo koje bi provjeravalo ispravnost podataka u imovinskim kartonima.

Aida Đugum/RSE

Povezane vijesti

Sud u Salcburgu donio prvu presudu: Korak bliže ka otklanjanju diskriminacije vozača iz BiH

Njihovo prisustvo u EU nije isto kao boravak koji se odnosi na privatne ili turističke svrhe.

U jednoj oblasti smo u vrhu svjetske liste, ali se time ne možemo hvaliti: Umjerena klima postaje ekstremna, a biće samo još gore

Foto: klix.ba

Uzmite samo posljedice ove godine: najtoplija zima u historiji (135 godina hidrometeoroloških mjerenja u BiH), apsolutni rekord za april (14. 4) i 33,3 stepena u Zenici, ljeto sa sva tri mjeseca rekordno topla, suša tokom ljeta i jeseni, potom poplave i najgore od svega 27 žrtava. Svima je jasno da su nekadašnji ekstremi postali nova klimatološka normala.

Popular Articles