Svakih 11 sekundi po jedna djevojčica diljem svijeta u 29 država žrtva je genitalnog sakaćenja. Najmanje 130 milijuna žena i djevojčica sučene su s posljedicama takvog čina, što prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uključuje višestruke rizike poput obilnog krvarenja, širenja sepse, infekcija urinarnog trakta, cista i neplodnosti.
Svakih 11 sekundi po jedna djevojčica diljem svijeta u 29 država žrtva je genitalnog sakaćenja. Najmanje 130 milijuna žena i djevojčica sučene su s posljedicama takvog čina, što prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uključuje višestruke rizike poput obilnog krvarenja, širenja sepse, infekcija urinarnog trakta, cista i neplodnosti.
Prema tradicionalnim uvjerenjima smatra se da će postupak GSŽ prisiliti djevojčice na nevinost do braka i vjernost u braku. Tradicija je ovakva i u Gambiji, no izgleda ne zadugo.
Zahvaljujući Equality Now, međunarodnoj organizaciji za ljudska prava žena svih dobi koja se bori protiv GSŽ već više od 20 godina, Jaha Dukureh, gambijska imigrantica u Atlanti, pokrenula je prošle godine peticiju na Change.org kojom je potaknula američku vladu na istraživanje pojavnosti GSŽ među djevojčicama u Americi.
No, za Dukureh osobno još veći je izazov bio je povratak u domovinu u cilju nagovaranja vlastite obitelji i Vlade na potpisivanje peticije za spriječavanje GSŽ-a.
U zadnje dvije godine postala je najistaknutija mlada žena u kampanjama protiv GSŽ u Gambiji, a prošli se tjedan vratila u Gambiju kako bi dalje nastavila širiti poruku susrećući se članovima Vlade u cilju zabrane GSŽ-a.
U PONEDJELJAK NAVEČER, TEK 10-AK MINUTA PRIJE NEGO JE PREDSJEDNIK GAMBIJE, YAHYA JAMMEH, JAVNO OBJAVIO DA JE KONTROVERZNA KIRURŠKA INTERVENCIJA KONAČNO ZAKONSKI ZABRANJENA U NJEGOVOJ ZEMLJI, DURKUREH JE PRIMILA POZIV IZ UREDA PREDSJEDNIKA ODAKLE SU JOJ PORUČILI KAKO JE NJEN TRUD URODIO PLODOM TE DA SE GAMBIJA OKREĆE 21. STOLJEĆU U KOJEM ZA MODERNE DRŽAVE NEMA MJESTA GENITALNOM SAKAĆENJU ŽENA.
Ipak, Jammeh nije istaknuo kada će vlada izraditi legislativu kojom će zabrana stupiti na snagu, što je neke aktiviste/kinje zabrinulo.
U Iraku i Kurdistanu, članovi/ce lokalne vlade ignorirali/e su problem GSŽ-a sve dok foto-esej na tu temu nije dospio u Washington Post, što je izazvalo komešanje u parlamentu. Ispočetka je došlo do poricanja činjenica, očajničkih povika da se takav barbarski čin ne događa u Kurdistanu nakon čega je uslijedilo priznanje te legislativa kojom se konačno zabranjuje GSŽ.
Slična situacija dogodila se i u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje su se borci/kinje protiv GSŽ-a godinama borili/e za pozornost pred tadašnjim ministrom obrazovanja Michaelom Goveom. Fahma Mohammed tražila je od njega da obavijesti sve škole u UK da se Britanke rođene u obiteljima porijeklom iz zemalja u kojima se GSŽ prakticira (poput Somlije, Jemena i Egipta) nalaze pred rizikom od istog. Kao odgovor na njezinu peticiju The Guardian je pokrenuo kampanju na platformi change.org koju je u 19 dana potpisalo 250,000 osoba, nakon čega je Gove pristao na zahtjev.
SLJEDEĆI TJEDAN U GAMBIJI ĆE STOGA BITI LANSIRANA RADIO KAMPANJA U CILJU SLANJA PORUKE PREDSJEDNIKA I DO IZOLIRANIH ZAJEDNICA KOJE SE O NOVOSTIMA INFORMIRAJU ISKLJUČIVO PREKO LOKALNE RADIO STANICE, TE UJEDNO STVORITI VEĆI PRITISAK ZA DONOŠENJE I SLUŽBENE ZAKONSKE ZABRANE.