Wednesday, November 20, 2024

Miroslav Cerar – umjetnik na gimnastičkim spravama

Šezdesetih godina prošlog stoljeća slovenski gimnastičar Miroslav Cerar postizao je izuzetne rezultate u tadašnjoj Jugoslaviji, na europskim i svjetskim prvenstvima te na Olimpijskim igrama.

 Autor: Sandra Dodig

Kad neki sportaš u seniorskoj konkurenciji osvoji 30 medalja s Olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava, od čega je 16 zlatnih, tada je on svakako obilježio svjetsku scenu u svom sportu, a sasvim je logično da je i ponajbolji u državi za koju nastupa. Upravo je to 60-tih godina prošlog stoljeća za ondašnju Jugoslaviju bio slovenski gimnastičar Miroslav Cerar.

Aktivan i u osmom desetljeću života

Ugodan, blag, staložen, skroman, tih i samozatajan, kakav je bio nekada kao svjetska gimnastička veličina, takav je Miroslav Cerar i danas. Iako su godine učinile svoje na izgledu i vanjštini, i danas je 74-godišnji Cerar duhom mlad i, kako sam kaže, vrlo aktivan i s dosta zaduženja. Naime, član je Izvršnog odbora slovenskog Olimpijskog odbora, predsjednik je Olimpijske akademije i kluba olimpijaca, a član je i europskog i svjetskog udruženja za fair-play pa je kao volonter i sada aktivan sudionik sporta.

Svestrani uspješnik

Sve ove dužnosti koje obnaša rezultat su onoga što je postigao u gimnastičkoj karijeri u kojoj je dosegao svjetsku slavu u razdoblju od 1958. pa do okončanja karijere 1970. godine. U tom vremenu ovaj svestrani, univerzalni gimnastičar bio je najpoznatiji po vježbama na konju s hvataljkama za koje je osvojio 2 zlatne olimpijske medalje na Igrama 1964. u Tokiju i četiri godine kasnije u Meksiku, a iz Tokija ima i broncu na preči. Svjetska i europska zlata, ali i ostale medalje, osvajao je i u svim ostalim disciplinama; višeboju, ručama, krugovima, preskoku i parteru, a sve je krenulo gotovo slučajno jer je maleni Miroslav bio slabašan, blijed i često boležljiv dječak pa je s 9-10 godina, na preporuku učitelja njegovim roditeljima, došao u gimnastičku dvoranu kako bi se fizički oporavio i malo ojačao. Ubrzo je zavolio gimnastiku, a motiv za aktivno bavljenje bio je ojačani organizam i postignuta spretnost, brzi napredak i osvajanje medalja pa je tako 2 puta bio omladinski prvak bivše Jugoslavije, nakon čega je sa 17 godina prešao u seniore i prvak bio 13 puta zaredom zaključno s 1970. godinom.

Nenadmašan na konju s hvataljkama

Te, 1970., s 31 godinom okončao je gimnastičku karijeru na najljepši mogući naćin osvojivši, na Svjetskom prvenstvu u rodnoj mu Ljubljani, zlato na konju s hvataljkama koji mu je očito bio omiljena sprava i na kojoj je ostvario svoje najveće uspjehe. Mišljenja je kako su razlog tome malo potrebnog prostora, kratka priprema sprave, nepotrebnost asistenta za razliku od ostalih sprava na kojima je također bio uspješan i osvajao medalje osobito na europskim prvenstvima. Iako je kao dječak maštao kako će postati veliki skijaš ili čak i nogometaš nije mu žao što se odlučio za jedan od bazičnih sportova jer elemente gimnastike imaju gotovo svi sportovi uključujući skokove u vodu, skijanje pa i nogomet.

Gimnastika – težak sport

Kao i u svakom sportu vrijeme donosi novitete u natjecanjima, a svjestan je toga i legendarni Miroslav Cerar pa se tako, promjenom sustava natjecanja, danas gimnastičar može opredijeliti i samo za jednu spravu dok je u njegovo vrijeme obaveza bila nastupiti na svih 6. No, i dalje je, po njegovom mišljenju, gimnastika težek sport u kojem je potrebna i sreća jer trenutak nepažnje može odnijeti dobar rezultat i sav uloženi trud. Nakon tako bogate i uspješne karijere nije lako izdvojiti najdraže trenutke no ipak su to nastupi i medalje s OI, SP i EP ali i dvoboji bivše Jugoslavije s ondašnjim DDR-om i SSSR-om.

Uspješan odvjetnik

U svemu što je radio Cerar je uvijek imao potporu obitelji, supruge i troje djece, kojima je osigurao egzistenciju završivši pravni fakultet i osnovavši uspješan odvjetnički ured. Za razliku od današnjeg vremena profesionalizma, u njegovo vrijeme sportom se bavilo amaterski pa je trebalo misliti o školovanju i budućnosti za što su, osim roditelja, bili zaduženi i treneri što je danas gotovo nezamislivo, no Miroslav Cerar ističe kako su to ipak bila neka lijepa prošla vremena.

WDR

Povezane vijesti

Marija Bursać, prva žena narodni heroj: Srcem išla u borbu za slobodu

Ulice nose njeno ime, jedna takva je i u Banjaluci, a mlađe generacije nažalost ne znaju ko je ona bila. Marija Bursać, prva žena narodni heroj Jugoslavije. Hrabrost i ponos krasile su mladu djevojku iz Kamenice kod Drvara koja je odvažno krenula u borbu, bila borac bombaš i bolničarka. Djevojka, ratnik “što si srcem krenula protivu betona”, kako je pisao Branko Ćopić, bila je simbol jednog vremena i borbe protiv fašizma. Njena snaga, istrajnost i borbenost inspirišu.

Olimpijske igre u Parizu, ženska priča

Tara Dejvis-Vudhol, osvajačica zlatne medalje u skoku u dalj, foto: Kirbi Lee-USA TODAI Sports

„Ovo su bile prve Olimpijske igre održane s potpunom jednakošću polova“ ponosno je istakao predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah na svečanosti zatvaranja Olimpijskih igara u Parizu.

Popular Articles