Foto: teahub.io
Kod mladih postoji izgrađena svijest o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF nedavno je objavila novu studiju o uključivanju mladih u ekološke i teme očuvanja prirode. Studija predstavlja analizu interesovanja i kapaciteta mladih, ali i prikaz obrazovnih i institucionalnih prilika koje su im na raspolaganju. U studiji se posebno ističe važnost većeg uključivanja mladih u borbu protiv klimatske krize na svim nivoima, a pogotovo u sferi javnog zagovaranja koja je prepoznata kao slaba tačka.
„Sam naslov studije ,Zarobljeni potencijali mladih – kako ih osloboditi?’ ukazuje na krajnji i sveobuhvatni zaključak, a to je da mladi imaju itekako potencijala da se upuste u koštac sa ovom temom, ali da je te iste potencijale često nemoguće ostvariti. Prepreke postoje na svim nivoima, od slabe motivacije, interesovanja i sumnje među mladima da mogu da značajno doprinesu, do rupa u našem obrazovnom sistemu i manjka institucionalne volje da mladima pruži priliku da se uključe”, rekla je Mina Mirić, WWF Adria.
Mladi u Srbiji čine 16,4 posto ukupne populacije, a njihov broj je iz godine u godinu sve manji usljed pada nataliteta, „odliva mozgova“ i drugih sistemskih problema. Ipak, u pitanju je značajan dio populacije, i grupa koja čini sutrašnje poreske obveznike, glasače i donosioce odluka. Mladi u Srbiji kao glavni problem prepoznaju manjak svijesti o klimatskim promjenama, što povezuju sa slabom edukacijom ljudi, nedostatkom političke volje državnih aktera, ali i nedovoljnom informisanju građana o stvarnom stanju životne sredine i klimatskih promjena u Srbiji.
„Kod mladih postoji izgrađena svijest o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Interesantan je podatak da su skoro svi mladi, čak 98% njih, odgovorili da će klimatske promjene uticati na njihovu budućnost, dok bi čak njih 80% promijenili sopstvene navike kako bi smanjili lični uticaj klimatskim promjenama”, rekla je jedna od autorki studije Sanja Vasić, ZED – Zeleno, Ekonomično, Digitalno.
Skoro jedna trećina ispitanika (31,5%) smatra da institucije u Srbiji ne rade uopšte po pitanju klimatskih promjena, a 74% učesnika studije upravo je ovaj fenomen označilo kao najveći globalni izazov.
Tokom izrade studije, WWF je u saradnji sa ZED-om i na osnovu dobijenih rezultata prepoznao tri ključne grupe čija bliža saradnja i otvoreniji dijalog mogu da doprinesu boljem uključivanju mladih – donosioce odluka, organizacije civilnog društva i mlade ljude. Ova studija svima njima upućuje jasne preporuke za bolje, lakše i veće uključivanje mladih u pronalaženje rješenja za probleme klimatske krize. Svakako najvažnije je da mladim ljudima treba dati više prilika da zajedno sa donosiocima odluka, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou, donose odluke u oblasti klimatskih promjena, životne sredine i ostalim politikama koje će uticati direktno na njih. Mladima je važno da se i oni pitaju i čuju prilikom donošenja odluka.
„WWF se zalaže za uključivanje mladih u sva pitanja koja se tiču zaštite prirode, podsticanje i osnaživanje njihovih vještina i kompetencija i pružanju prilika da svaka mlada osoba da svoj doprinos na način na koji može. Glas mladih mora da se čuje, jer je to glas budućnosti, ali i glas koji ima moć da oblikuje sadašnjost”, dodala je Mina Mirić.
Studija je predstavljena na događaju u Beogradu, koji je uključivao i panel diskusiju o njenim rezultatima i preporukama između predstavnika identifikovanih interesnih grupa, kao korak u pravom smjeru otvaranja dijaloga. Cilj studije je da pomogne i podrži veće uključivanje mladih, kroz jačanje razumjevanja i davanje konkretnih i izvodljivih predloga. Mladi su izvor ogromnog potencijala – vrijeme je da ih oslobodimo!
Cijelu studiju možete pogledati OVDE.