Vrućina teško pada i divljim životinjama: Sve više ptica završava u Centru za oporavak

 Foto: Ilustracija

Centar za oporavak divljih životinja u središnjoj Španiji ne štedi truda kako bi oporavio brojne ptičje potomke pogođene velikim ljetnim vrućinama kako bi ih se moglo ponovno pustiti u divljinu.

Toplotni valovi postali su češći u Španiji posljednjih godina, što je dio globalnog obrasca porasta temperatura koji naučnici pripisuju ljudskoj aktivnosti.

Mlade čiope, mrke crvenrepke, vjetruše i orlovi uobičajeni su pacijenti madridskog regionalnog Centra za oporavak divljih životinja (CRAS) tokom ljeta, jer su posebno osjetljivi na visoke temperature koje mogu doseći 40 Celzija.

Čiope su ‘zvijezde’ ljeta jer one dolaze najviše, rekla je za Reuters direktorica CRAS-a Silvia Villaverde dodajući da su premašili brojku od 1400 čiopa ove godine.

Njihovi su pilići problematični jer im je potrebno stalno individualno hranjenje ishranom koja se sastoji isključivo od insekata, što predstavlja veliko opterećenje u smislu vremena i resursa za centar, rekla je.

Foto: Pixabay

Često ih donesu planinari koji ih pronađu kako leže na tlu nakon što su ispali iz gnijezda ili su ih izgurali njihovi braća i sestre zbog strašne vrućine.

CRAS također prima mnoge vjetruše koje su tek počele letjeti, ali još uvijek nisu u stanju same osigurati hranu ili su se srušile na mjesta nedostupna njihovim roditeljima, rekao je šumarski inženjer Alejandro Martinez.

Nakon dan-dva bez hrane, uz ove visoke temperature, vrlo lako dehidriraju, dodao je.

Kako bi ponovno vratio ptice natrag u divljinu, CRAS koristi tehniku “udomljavanja” u kojoj se pilići stavljaju u druga gnijezda i usvajaju ih novi roditelji koji ih uče kako letjeti ili loviti.

Hina

Povezane vijesti

Izvještaj EK za 2026: Loš napredak BiH u oblasti ekologije i klime

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku BIH za 2026. godinu, u Poglavlju 27 „Životna sredina i klimatske promjene“, pokazuje da je BiH...

BITKA ZA PLAVO SRCE EVROPE: Zarobljavanje rijeka u BiH i Albaniji

  Bosna i Hercegovina je za trinaest godina izgubila 266 kilometara gotovo prirodnih dionica većih rijeka dok je 126 malih hidroelektrana 2025. proizvelo tek 2,41...

Popular Articles